All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

[WhiskeyPete]

@storm @Heidi popalo nam je, hem što je bio loš dan, hem što se naveče pogoršalo sa smogom. Ove godine nismo ništa fotografisali od tri najveća čuda godine; kometu Neowise, Poravnanje Jupitera i Saturna, te evo ovaj Hrastov Mjesec.

[Heidi]

I ovdje isto.

[WhiskeyPete]

Ne znam šta da kažem, ovo je baš bila jedinstvena šansa, doduše, imaju Kvadrantiti, metoeirska kiša negdje odmah početkom Januara, ali nije se baš sada dobro verati po planinama, posebno kada zapada snijeg.

[WhiskeyPete]

[WhiskeyPete]

Astronomi se slažu oko činjenice da je Univerzum star približno 14 milijardi godina




Prikaz dijela kosmičke mikrotalasne pozadine




Iz promatranja uz pomoć teleskopa iz Čileanske pustinje Atacama astronomi su bili u mogućnosti da usmjere instrumente u pravcu najstarije svjetlosti u Univerzumu. Njihove opservacije ukazuju kako je Univerzum star oko 14 +/- 40 godina. Nova predviđanja, dobivena uz pomoć korištenja ACT teleskopa, se podudaraju sa onima koji pruža standardni model Univerzuma, kao i mjerenjima svjetlosti koje je izveo plankov satelit Europske svemirske agencije (ESA), koji je u periodu između 2009 i 2013.god izmjerio ostatke Velikog praska. Ovo istraživanje je objavljeno u žurnalu Journal of Cosmology and Astroparticle Physics.

2019.godine, istraživaćki tim koji je mjerio kretanje galaksija je izračunao kako je Univerzum stotinama miliona godina mlađi nego što je to Plankov tim ranije predvidio. Ova nepodudarnost ukazuje kako je neophodan novi model Univerzuma, što u isto vrijeme izaziva zabrinutost kako bi jedan od skupova mjerenja mogao biti netačan.


Izvor: https://phys.org/

[WhiskeyPete]

Galaksije obično započinju sa “umiranjem” kada prestanu stvarati nove generacije zvijezda, međutim, astronomi do sada nikada nisu imali jasniji uvid u početak ovoga procesa koji se odvija u dalekoj galaksiji. Koristeći se teleskopom ALMA astronomi su imali prilike promatrati galaksiju koja izbacuje gotovo polovinu svoga gasa, neophodnog za stvaranje zvijezda. Ovo izbacivanje, odosno gubitak gasa se dešava zapanjujućom brzinom, pri stopi od 10.000 solarnih masa godišnje. Tim astrooma vjeruje kako je ovaj spektakualran događaj izazvan sudarom sa drugom galaksijom, što bi moglo navesti astronome da preispitaju na koji način galaksije prestaju sa stvaranjem novih zvijezda.


“Ovo je prvi put da posmatramo tipičnu galaksiju iz ranog perioda Univerzuma, koja se nalazi na pragu izumiranja zbog odliva masivne količine rashlađenog gasa.” – izjavila je Anagragija Puglisi, vodeći istraživač studije sa sa univerziteta Durham, Velika Britanija. Galaksija ID2299 je u tolikoj mjeri udaljena da je njenoj svjetlosti potrebno 9 milijardi godina kako bi došla do nas, i mi je trenutno vidimo kada je Univerzum bio star tek oko 4.5 milijarde godina.

Izbačaj gasa se odvija pri stopi od 10.000 solarnih masa po godini, što znači kako je do ovoga vremena galaksija izgubila oko 46% od svoje ukupne mase gasa. Budući kako galaksija brzo stvara nove zvijezde, i do stotinu puta brže u odnosu na naš Mlijećni put, pretpostavlja se kako će se galaksija ID2299 “ugasiti” u narednih nekoliko miliona godina.

Smatra se kako je za ovaj značajan gubitak gasa odgovorna kolizija dvaju galaksija, koje su se spojile i formirale njen prepoznatljiv oblik. Neuobičajeni trag koji je usmjerio naučnike prema ovakvom scenariju je bila povezanost između izbačenog gasa i “plimnog repa”, kao posljedicu kolizije. Plimnni repovi, nastali prilikom kolizije galaksija, su izduženi tokovi zvijezda i gasa, koji se protežu daleko u međuzvijezdani prostor, i oni se iznimno teško mogu prepoznati kod veoma udaljenih galaksija.

Većina astronoma vjeruje kako su vjetrovi nastali prilikom formiranja novih zvijezda, te da su aktivnosti masivnih Crnih rupa u središtima dvaju galaksija odgovorne za izbacivanje materijala u okolni prostor, što u velikoj mjeri umanjuje šanse za formiranje nove generacije zvijezda. Nova studija, objavljena u žurnalu Nature Astronomy sugeriše kako galaktička spajanja takođe mogu biti odgovorne za izbačaj neohpodnog goriva u prostor.

“Naša studija ukazuje kako izbčaji gasa mogu nastati kroz spajanja, tako da zvijezdani vjetrovi i plimni repovi mogu strukturalno biti slični. Ovo bi naposlijetku moglo potaći da revidiramo naše ranije shvatanje o tome kako galaksije završavaju svoj životni ciklus.” - izjavio je Emannuel Dedi sa CEA instituta u Parizu.

Puglisi se slaže oko značaja studije koju je tim sproveo, te naglašava “ Oduševilo me je otkriće jedne tako izuzetne galaksije. Bila sam zaiteresirana da nesto više naučim o ovom objektu, jer sam bila uvjerena kako postoji neka važna lekcija o tome na koji način evoluiraju udaljene galaksije.”

Ovo izenadno tkriće je došlo slučajno, tj. dok je tim astronoma pregledavao rezultate snimanja galaksija uz pomoć teleskopa ALMA, koji je konstruisan za proučavanje svojstava rashlađenog gasa u više od 100 udaljenih galaksija. ID2299 je uz pomoć ALMA teleskopa promtrana samo nekoliko minuta, ali ovaj izuzetno moćan teleskop, smješten u sjevernom dijelu Čilea, je omogućio timu astronoma da prikupi dovoljno podataka za detektovanje galaskije ID2299 kao i njenog plimnog repa.


Izvor: https://cdn.eso.org/

[Fatih]

" Galaksija ID2299 je u tolikoj mjeri udaljena da je njenoj svjetlosti potrebno 9 milijardi godina kako bi došla do nas, i mi je trenutno vidimo kada je Univerzum bio star tek oko 4.5 milijarde godina."

Ovo je ono sto sam jednom pomenuo, a u vezi ljudi koji "vjeruju samo u ono sto vide". A nase oci vide i stvari kojih vise nema u svemiru. Kada dodje svjetlost do nas, reci ce "sto nesto siJeVnu". A ono se davno ugasilo.

Mozda se u medjuvremenu, izmedju vremena u kom je galaksija bila u tom stanju kakvo sada vidimo, desilo jos stosta.

[WhiskeyPete]

" Galaksija ID2299 je u tolikoj mjeri udaljena da je njenoj svjetlosti potrebno 9 milijardi godina kako bi došla do nas, i mi je trenutno vidimo kada je Univerzum bio star tek oko 4.5 milijarde godina."

Ovo je ono sto sam jednom pomenuo, a u vezi ljudi koji "vjeruju samo u ono sto vide". A nase oci vide i stvari kojih vise nema u svemiru. Kada dodje svjetlost do nas, reci ce "sto nesto siJeVnu". A ono se davno ugasilo.

Mozda se u medjuvremenu, izmedju vremena u kom je galaksija bila u tom stanju kakvo sada vidimo, desilo jos stosta.

Da problemi će uvijek postojati u razdljini i protklom vremeno, i zbog toga je nama u određenim vremenskim periodima, a često dužim i do nekoliko stotina i hiljada godina, potrebno da uočimo određene promjene događaja. Jer ako danas sa udljenih zabačenih mjesta golim okom vidio galaksiju Andromeda, to znači kako će posmatrač sa tog istog mjesa za milion godina vidjeti istu galaksiju, ali će mu se ona činiti vjerovatno bližom, i shodno podacima koji će ostati iza nas, znat će da se Adromeda polahko ali sigurno pomjera prema nama.

Isto takovaži i za sazviježđa, koja će za par stotina, ili nekoliko hiljada godina znatno promjeniti svoj obrazac koje danas poznajemo. Što je očegledo kako se sve neprstano kreće, kao i naš život, samo što nebeske pojavie traju 1000 i više puta od prosječnog ljudskog života. To je dokaz kako ništa nije nepromjenjivo.

[WhiskeyPete]

Trostruko spajaje galaksija i formiraje Crnih rupa




Nedavno objvljena studija nam je pomogla da otkrijemo šta se događa sa supermasivnim Crnim rupama kada dođe do međusobnog spajanja triju galaksija. Dobiveni rezultati, koje smo sakupili uz pomoć svemirskog redgenskog opservatorija Chandra te nekolicine drugih teleksopa, nam govore više o tome kako i na koji način su galaksije, kao i Cre rupe u njihovim središtima, evoluirale tokom proteklog vremena.

Iako postoje prethodna istraživanja o spajanjima gakaksija, ovo je jedna od prvih studija koje sistematski proučavaju posljedice koje ostavljaju na Supermasivne Crne rupe prilikom ovakve vrste kolizije galaksija. Gornji prikaz sadrži podatke iz dvije od ukupo sedam kolizija galaksija iz studije koja obuhvata dvije supemasvine Cre rupe, koje su ostale da se razvijaju nakon sudara galaksija.Ovakav pristup idetifikacije je omogućio otkivanje sedam tipova trostrukih kolizija galaksija na udaljenostima između 370 miliona i 1 milijarde svjetlosnih godina od Zemlje.

Tim naučika je, koristeći se posebnim softverom, pregledao podatke opservatorija Chandra kako bi stavio naglasak na ove sisteme u svrhu detektovanja izvora X-zraka, koji označavaju mjesto rastućih supermasivih Crnih rupa. Kako se materijal kreće prema središtu Cre rupe, on se zagrijava do nekoliko miliona stepeni, stvarajući pri tom rendgenske zrake. Kombinacijom softvera i istumenata ospervatorija Chandra istraživači mogu da identifikuju Crnu rupu, uprkos njihovoj bliskosti na prikazu iznad.

Od ukupno sedam trostrukih galaktičkih spajanja rezultati su izgledali ovako: jedno spajanje je stvorilo rastuću supermasivu Crnu rupu, četiri spajanja galaksija dvostruke rastuće supermasive Crne rupe (od kojih su dvije prikazane u glavom grafikonu), dok je u jednom trostrukom spajanju galaksija nastala supermasiva Crna rupa. Čini se kako kod posljednjeg spajanje triju galaksija, koje su stučnjaci proučavali, nije otkriven izbačaj rendenskog zračenja. Ovo znači kako niti jedna od supermasivnih Crnih rupa triju galaksija nisu ubrzano u sebe uvlačile materiju. Treba dodati kako u ovakvom sistemu višestrukih crnih rupa njihov međusobni razmak iznosi između 10.000 – 30.000 svjetlosnih godina.Proučavanje trostrukog spajanja galaksija može pomoći naučnicima da shvate da li se parovi supermasivnih Crnih rupa mogu približiti toliko blizu jedna drugoj da formiraju talasanje u prostor-vremeu, pozatije kao gravitacijski valovi.

Izvor:


https://chandra.harvard.edu/

[Heidi]

Astronomska očekivanja: Događaji na nebu koji nas očekuju u 2021. godini



Foto: Pixabay

Prošla godina bila je obilježena brojnim i zanimljivim događajima na nebu, a prema najavama svjetskih astronomskih organizacija, 2021. godina će biti jednako zanimljiva.

U ovoj godini ljubitelje astronomije očekuju kiše meteora, pomračenja Mjeseca i čak potpuno pomračenje Sunca. Zahvaljujući podacima svemirskih organizacija, otkrivamo datume najvažnijih astronomskih događaja u 2021. godini.

Siječanj

3. siječanj – Quadrantid, kiša meteora koja je bila vidljiva sa Zemlje 3. siječnja. Ova pojava događa se svake godine krajem prosinca i početkom siječnja.
28. siječanj – na nebu nas očekuje prvi puni Mjesec u 2021. godini.

Veljača i ožujak

U veljači i ožujku 2021., što se tiče astronomskih događaja vrijednih pažnje, na nebu nas očekuju dani punog Mjeseca i to 27. i 28. veljače.

Travanj

21. odnosno 22. travnja – očekuje nas čudesna i iznimno zanimljiva kiša meteora nazvana Lyrid koja ne Zemlju može poslati oblake prašine.

Prvi Supermjesec ove godine stanovnicima Zemlje bit će vidljiv 26. odnosno 27. travnja.

Svibanj

6. svibnja – očekuje nas kiša meteora naziva Eta Aquarid. Meteori potječu od Halleyevog kometa, a uz kišu meteora rasuti su ostaci leda i čestice prašine koje sagorijevaju ulaskom u našu atmosferu.
26. svibnja – očekuje nas Supermjesec i potpuno pomračenje Mjeseca koje će se moći vidjeti iz Australije, Amerike i istočne Azije.

Lipanj

10. lipanj – pomračenje Sunca koje će se moći vidjeti iz Europe, Azije i Amerike.
24. lipnja – pun Mjesec

Srpanj

U srpnju nas očekuju dva fenomena:
23. srpnja – pun Mjesec
27. odnosno 28. srpnja – kiša južnih Delta akvarida koju će se moći vidjeti s određenih dijelova planeta.

Kolovoz

U kolovozu nas očekuju čak tri zanimljiva događaja na nebu.

12. kolovoz – kiša meteora Perzeida, poznata po imenu “suze Svetog Lovre”. Svake godine, ovaj događaj prate astronomska društva diljem svijeta.
22. kolovoz – pun Mjesec
31. kolovoz – kiša meteora Aurigida

Rujan i listopad

Rujan i listopad bit će u znaku punog Mjeseca koji će na nebu biti vidljiv 20. rujna, odnosno listopada.

Studeni

19. studeni – Pun Mjesec i djelomično pomračenje Mjeseca koje će se moći vidjeti iz sjeverne Europe, istočne Azije, Amerike i Australije.

Prosinac

4. prosinac – potpuno pomračenje Sunca koje će se moći vidjeti iz južnog dijela Afrike te Antartike
14. prosinac – meteorna kiša Geminida
18. prosinac – pun Mjesec



Geek.hr

[WhiskeyPete]

[WhiskeyPete]

[Fatih]

570 miliona svjetlosnih godina. Tesko je i zamisliti toliku udaljenost. I, iako zaista volim nauku, ne vidim neke velike koristi od proucavanja necega, toliko udaljenog od nas. I tu se trosi prilicno novca. A na samo jednu "pjesacku godinu" udaljenosti, djeca umiru od gladi.

Nas solarni sistem, Ok, mogu razumjeti... ovo bas i ne.

[WhiskeyPete]

570 miliona svjetlosnih godina. Tesko je i zamisliti toliku udaljenost. I, iako zaista volim nauku, ne vidim neke velike koristi od proucavanja necega, toliko udaljenog od nas. I tu se trosi prilicno novca. A na samo jednu "pjesacku godinu" udaljenosti, djeca umiru od gladi.

Nas solarni sistem, Ok, mogu razumjeti... ovo bas i ne.

Složi bih se oko toga da nauka, koliko god bila važna za opšte društveno dobro, ne bi trebala imati privilegiju ispred osnovnih životnih potreba ljudi koji oskudjevaju sa najbitnijim životnim potrebama, kao što su osnovna infraastruktura, neophodna za normalno funkcionisanje društva. To je nešto na čemu bi se trebali temeljiti zdravi korijeni socijalne demokratije, i potrebe da se drutšvo zadovolji osnovnih čimbenicima zdravog i ravnopravnog fruštva, bez klasa, nepravednih zakona koji podilaze eksrtemno bogatim pojeidncima.

Većinu donacija koje dobijaju instituti i svemirske agencije potiče od filantropa i dobrovoljnih donacija pojedinaca, čak i SETI ima svoj otvoren račun gdje možeš "planski" ili periodično donirati određenu sumu novca.

Bez obzira na nefunkconalnost današnjeg društva, nauka i naučna dostignuća moraju ići uporedno sa industrijskim / tehnološkim razvojem, jer ako ovaj svijet želimo učiniti boljim mjestom za življenje, i obezbijediti nardnim naraštajima da što manje ponavljaju greške svojih prethodnika, onda je obaveza da se nekada moramo se pomirit is astvarnođću kakva jeste, i okrenuti od onoga što ne možemo, a željeli bi smo i sami ispraviti, a to je poplava nepravde.

[Fatih]

570 miliona svjetlosnih godina. Tesko je i zamisliti toliku udaljenost. I, iako zaista volim nauku, ne vidim neke velike koristi od proucavanja necega, toliko udaljenog od nas. I tu se trosi prilicno novca. A na samo jednu "pjesacku godinu" udaljenosti, djeca umiru od gladi.

Nas solarni sistem, Ok, mogu razumjeti... ovo bas i ne.

Složi bih se oko toga da nauka, koliko god bila važna za opšte društveno dobro, ne bi trebala imati privilegiju ispred osnovnih životnih potreba ljudi koji oskudjevaju sa najbitnijim životnim potrebama, kao što su osnovna infraastruktura, neophodna za normalno funkcionisanje društva. To je nešto na čemu bi se trebali temeljiti zdravi korijeni socijalne demokratije, i potrebe da se drutšvo zadovolji osnovnih čimbenicima zdravog i ravnopravnog fruštva, bez klasa, nepravednih zakona koji podilaze eksrtemno bogatim pojeidncima.

Većinu donacija koje dobijaju instituti i svemirske agencije potiče od filantropa i dobrovoljnih donacija pojedinaca, čak i SETI ima svoj otvoren račun gdje možeš "planski" ili periodično donirati određenu sumu novca.

Bez obzira na nefunkconalnost današnjeg društva, nauka i naučna dostignuća moraju ići uporedno sa industrijskim / tehnološkim razvojem, jer ako ovaj svijet želimo učiniti boljim mjestom za življenje, i obezbijediti nardnim naraštajima da što manje ponavljaju greške svojih prethodnika, onda je obaveza da se nekada moramo se pomirit is astvarnođću kakva jeste, i okrenuti od onoga što ne možemo, a željeli bi smo i sami ispraviti, a to je poplava nepravde.

Znam odakle dolazi dosta tog novca. Filantropi to dobro pomazu. Medjutim, sama rijec "filantrop", postaje beznacajna ako su njihovi prioriteti ovakvi. Slazem se da to nije bacen novac, niti sam protiv da se pokusa objasniti sto god moze. Ali, zaista, filantrop recimo, treba biti prvenstveno bas to - filantrop.

Ako bude "viska para", kada djeca prestanu umirati od gladi svaki dan, podrzavam svaku vrstu proucavanja. Sta nam vrijede sva dostignuca, naucna/tehnoloska, ako ce njihova dostignuca sluziti samo meni, tebi...

Jos ne poznajemo dovoljno ni svoje okeane na zemlji, pa mi zato zaista nema smisla, da proucavamo nesto sto ce nam jako malo ili nikako koristiti.


P.S.

Uglavnom, nastavljam citati tvoje postove ovdje. Ima tu stvari koje bi potencijalno mogle i da pomognu, ako ne sad, mozda za ubuduce. Ovaj primjer je samo jedan, za koji zaista ne mogu da bar za sebe nadjem opravdanje, obzirom na ovo sto sam pomenuo.

[Heidi]

Zanimljiv dokumentarac. Vodi nas tokom historije crnih rupa, doticuci se njihove povezanosti u razvoju s fizikom, a i koliko duguje usponu moderne tehnologije, kao i znanosti koja stoji iza njezina proucavanja.

[WhiskeyPete]