storm je napisao/la: ↑16 feb 2021, 22:20
Definitivno se raspao sustav COVAX, dogovoren da se snadbije EU sa cjepivom....nitko se ne drži rokova, ameri gledaju svoje, britsi svoje....a glupni iz EU gledaju. I nijemo promatraju...
Evo čitam Hrvatska dogovorila sa Rusijom hitno 2 milijuna doza SPUTNIK5
I ovdje dolaze sva tri cjepiva u malim količinama...problem nastaje zbog druge aplikacije cjepiva, jer moraju rezervirati da budeš cijepljen sa istim, kao i prvi put ofkors...
Sad ima astrazenece, ali većina je u prvoj rundi dobila Modernu i Pfizer...ludara
Ovi ovdje nemaju nista. Ja cu se morati cjepiti ako mislim uci u Slo. Ako do tad nesto ne bude , valjda ce moci privatno da se kupi cjepivo.
Ruskog Sputnika imate u državi....eh sad, kako do toga.
A nije nužno da se moraš, ali ćeš definitivno morati sve testove koje možeš uraditi...a onda će tu biti.
Sad su starački domovi završeni, osoblje i pacijenti....ide medicinska populacija, tako da za tebe ne bi trebalo biti problema i kad dođeš.
Meni zakazano sljedece sedmice.
Ne znaju mi reci koju cu dobiti.
Kao, to cu saznati na licu mjesta.
A kao druga doza za 12 sedmica.
Svako radi drugacije.
Cuj 12 sedmica
Zar to nije malo velik razmak
Ma stalno mijenjaju strategiju.
Mislim da hoce sto brze da vakcinisu cijelu populaciju prvom dozom, zato su drugu dozu pomjerili na 12 sedmica.
Valjda zbog mutacija zure da makar s prvom dozom sve vekcinisu.
Ja samo rusku i kinesku neću....ostalo mi svejedno...
Još bi astrazeneca najradije
A eto kazu da je ruska najbolja.
Imam osjecaj da ce meni biti astrazeneca, a ja nisam bas za nju jer nije efikasna kao pfizerova.
Zasto preferiras astrazenecu?
Ruski sputnik, ako je vjerovati navodima (ja se ograđujem) uopće nije prošla procedure ispitivanja, kao pfizer, moderna i astrazeneca....pa su mi te tri varijante jedine vjerodostojne zasad.
Kako god bilo svima kratko vrijeme, navedene tri su se ipak držale uobičajenih procedura, a na raspolaganju su imali nezapamćeni budžet i mogučnost ispitivanja i testiranja na volonterima, oboljelima, itd.
Opet moderna i pfizer su mRNK tehnologija, do koje ipak imam malo predrasuda, iako čitam pozitivne odazive naučnika
Mrsko mi prevoditi, ali članak sa stranice nacionalnog instituta za javno zdravstvo slovenije
Cepiva z mRNK so velik dosežek v razvoju cepiv. Tehnologija cepiv z mRNK omogoča
količinsko veliko produkcijo cepiv. Molekule mRNK je mogoče industrijsko izdelovati z
biokemijskimi postopki sinteze, kar na koncu privede do kemijsko zelo čistega produkta, brez
bioloških primesi, kot so v klasičnih cepivih (ostanki gojenja na celičnih kulturah). Molekule
informacijske RNK (mRNK) v mašineriji naših celic služijo kot navodila za nastanek
različnih beljakovin, tudi virusnih, če to želimo. Življenska doba mRNK v celični citoplazmi
je kratka, saj se hitro razgradi in nikoli ne vstopi v celično jedro, zato je nastanek
kakršnihkoli genetskih sprememb v celici izključen
Zadnja rečenica je ključna ...životna dob mRNK u citoplazmi je kratka, i brzo se razgradi, te nikad ne može prodrijeti u jedro čelije....zato je nastanak, bilo kakvih genetskih promjena- isključen...
u ostatku se navodi, kako je zbog tehnologije moguća velika produkcija, te da je sa sintezom dobijen kemički jako čist produkt za razliku od klasičnih cjepiva koja se uzgajaju na čelijskim kulturama itd itd
A ako bi već, onda MODERNA....
u jednoj dozi pfizer/biontech nalazi se 30 mikrograma mRNK, a kod moderne u jednoj je dozi 100 mikrograma mRNK
Zato je pfizer i jeftiniji...
Količina mRNA v različnih cepivih se razlikuje. Cepivo
proizvajalca Moderna vsebuje 100 mikrogramov mRNK na odmerek, cepivo proizvajalca
Pfizer-BioNTech pa 30 mikrogramov na odmerek, kar pri slednjem omogoča cenejšo
proizvodnjo.
Nekako mi najuvjerljivije zasad djeluje astarzeneca kako rekoh...
Radi se sa "modelnim virusom" koji se biotehnološkim procesima prilagodjava meti koju napadamo...ukratko
Vektorsko cepivo: Namesto inaktiviranega “originalnega virusa” uporabimo že vnaprej
pripravljeni “modelni” virus, katerega priprava, gojenje in čiščenje za pripravo cepiva je že
vnaprej optimizirano. V modelni virus (vektor) je potrebno z biotehnološkimi postopki samo
vstaviti gensko informacijo za protein bodice S, proti katerem bi želeli izzvati delovanje
imunskega sistema.
Ljekari iz Tuzli tvrde: Koristimo terapiju koja smanjuje smrtnost teško oboljelih od COVID-a
Ljekari u UKC-u Tuzla od augusta prošle godine koriste lijek Tocilizumab (Foto: A. K./Klix.ba)
Ljekari u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli u terapiju liječenja oboljelih od COVID-19 uvrstili su i lijek Tocilizumab, a utvrdili su da on u kombinaciji sa kortikosteroidima smanjuje smrtnost, za razliku od antibiotika.
Pandemija koronavirusa donijela je niz nepoznanica za medicinske stručnjake širom svijeta, a u prvim susretima sa novim i smrtonosnim virusom osnovno pitanje je bilo kojim lijekovima liječiti pacijente?
Godinu dana kasnije je utvrđeno da neadekvatna upotreba antibiotika ostavlja posljedice u postcovid periodu, dok korištenje kortikosteroida te lijeka Tocilizumab, smanjuje smrtnost COVID-19 pacijenata sa teškim kliničkim slikama.
Naime, Tocilizumab je lijek koji se koristi za liječenje reumatoidnog artritisa, a naučnici sa Oxforda su dosad utvrdili da smanjuje rizik od smrti kod teško oboljelih COVID-19 pacijenata, posebno kada se kombinira sa kortikosteroidom deksametazon.
Ovo potvrđuje i konzilij ljekara Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, gdje spomenuti lijek primijenjuju od augusta prošle godine kod životno ugroženih pacijenata usljed infekcije koronavirusom.
Protokol za primjenu Tocilizumaba u tuzlanskom kliničkom centru uspostavljen je u saradnji sa stručnjacima iz American hospital Istanbul, a nakon što je provedena procedura za upotrebu lijeka kroz Komisiju za lijekove i Etički komitet, zvanično se počelo sa liječenjem pacijenata. Do danas je lijek korišten kod 12 životno ugroženih pacijenata, od kojih je sedam preživjelo.
"Tocilizumab se sada primjenjuje i u tretmanu teških slučajva oboljelih od COVID-19, kod takozvane 'citokinske oluje'. Nakon prijema pacijenta u COVID bolnicu i dijagnostičke obrade, konzilijarni tim sastavljen od infektologa, pulmologa, imunologa, reumatologa, pedijatra, mikrobiologa i anesteziologa se sastaje i analizira mogućnost primjene ovoga lijeka", kaže za Klix.ba Šekib Umihanić, pomoćnik direktora za medicinske poslove UKC-a Tuzla, istaknuvši da se lijek pacijentu dajte uz njegovu, ali i saglasnost porodice, odnosno pratnje.
Šekib Umihanić (Foto: A. K./Klix.ba)
Ovaj lijek se životno ugroženom pacijentu aplicira u jednoj ili dvije doze u zavisnosti od odgovora organizma, a njegova primjena se obavlja u stanjima opsežne upale pluća, koja zahtijeva maksimalnu oksigenoterapiju, uz drastičan porast parametara upale, te progresiju na grudnom košu.
"Primjenom ovog lijeka rezultati su bili veoma dobri jer smo imali kliničko poboljšanje pacijenata u kratkom roku. Prateći pacijenta odlučivali smo se za primjenu jedne ili dvije doze, a odluku smo donosili na osnovu odnosa limfocita i neutrofila. Ovaj lijek se s posebnim oprezom daje kod pacijenata koji su preboljeli tuberkolozu ili imaju virusne hepatitise, te kod hematoloških pacijenata i alergičara", pojašnjava nam Rahima Jahić, v.d. načelnice Klinike za zarazne bolesti UKC-a u Tuzli.
Prema protokolu liječenja koje je Univerzitetski klinički centar u Tuzli kreirao na osnovu medicinskih iskustava iz regiona, svim pacijentima u srednje i teškoj kliničkoj slici, a koji zahtijevaju oksigenaciju uključuje se i kortikosteroidna terapija, koja također daje dobre rezultate, povećavajući stopu preživljavanja.
"Mi smo u samom početku pandemije koristili deksametazon, međutim s vremenom smo počeli da uključujemo i neke druge kortikosteroide u većim dozama, što je stvorilo dobar odgovor kod pacijenata. Zbog toga je potreba za Tocilizumabom manja, ali je on tu i dalje kao opcija", dodaje naša sagovornica.
Pri liječenju pacijenata zaraženih koronavirusom koristi se sva dodatna suportivna terapija, a s obzirom na to da je riječ o ležećim bolesnicima, obavezno im se daje niskomolekularni heparin.
"Također im se uključuje i antitrombotička terapija jer je COVID infekcija koja izaziva promjene na krvnim sudovima, stvarajući tromboze. Uz sve to se kod hroničnih bolesnika koristi i njihova redovna suportivna terapija u zavisnosti od oboljenja koje imaju", pojašnjava Jahić.
Rahima Jahić (Foto: A. K./Klix.ba)
Upotreba antibiotika svedena je na najmanju moguću mjeru, s obzirom na to da je već utvrđeno njihovo negativno djelovanje po ljudski organizam prilikom prekomjerne primjene.
"U početku COVID-19 je bio potpuna nepoznanica za ljekare, a kako ne bismo izgubili pacijente iz straha smo uključivali antibiotike širokog spektra, međutim to se više ne radi. Također, u početku ni na primarnoj zdravstvenoj zaštiti nisu znali kako pacijente liječiti pa se antibiotik davao bez obzira da li pacijent ima upalu pluća ili ne, što je prouzrokovalo povećanje pacijenata sa infekcijom probavnog trakta", nastavlja Jahić.
Nakon izlaska iz bolnice postcovid period kod svakog pacijenta traje do pola godine, s tim da se eventualne komplikacije javljaju do tri mjeseca nakon prebolovane zaraze.
Naša sagovornica ističe da je period nakon oporavka od koronavirusa još uvijek nepoznanica za medicinske radnike, čijem će se razlučenju tek sada pristupiti.
"Mi sada imamo najviše pacijenata sa poremećajem crijevne flore zbog široke upotrebe antibiotika, tako da nam pacijenti dolaze dehidrirani. Također, pacijenti mogu imati i postcovid upalu pluća, ali ona nije toliko aktuelna, a ni respiratorne tegobe nisu mnogo izražene i one mogu biti u blažem kliničkom obliku. Međutim, ako dolazi do težeg oblika, onda se mogu pojaviti bubrežna oboljenja i jetrene bolesti, sa čime smo se već suočavali", istaknula je Jahić.
Ističe da je treći val koronavirusa već zahvatio dijelove Evrope i kao takav je prepoznat, a prati ga dolazak novog, britanskog soja virusa. Slučajevi mutiranog oblika u Tuzlanskom kantonu još uvijek nisu zabilježeni, ali jesu u Sarajevu i Zenici.
Jahić je uvjerenja da on neće dovesti do drastičnog porasta broja osoba sa teškom kliničkom slikom, zbog činjenice da je prvobitni soj već prokužio stanovništvo, što je dovelo do stvaranja određenog nivoa imuniteta.
Djeca su zaštićena od težeg oblika COVID-19 jer njihov urođeni imunitet brzo napada novi koronavirus SARS-CoV-2, pokazalo je novo istraživanje. Naime, pokazalo se da specijalizirane stanice u dječjem imunološkom sustavu brzo ciljaju novi koronavirus.
Inače, djeca imaju manju vjerojatnost da će se zaraziti s novim koronavirusom, a trećina zaražene djece je asimptomatska, što predstavlja značajnu razliku u odnosu na veću prevalenciju i težinu bolesti kod djece zaražene većinom drugih respiratornih virusa.
Valja istaknuti, da je infekciju novim koronavirusom u djece karakterizirala aktivacija neutrofila, specijaliziranih bijelih krvnih stanica koje pomažu u zacjeljivanju oštećenih tkiva i rješavanju infekcija, te smanjenje imunoloških stanica koje prve reagiraju na infekciju, poput monocita, dendritičnih stanica i prirodnih stanica ubojica, što ukazuje da ove imunološke stanice koje se bore protiv infekcije migriraju na mjesta zaraze, brzo uklanjajući virus prije nego što bude imao priliku da se stvarno uhvati.
Sve ovo ukazuje da je urođeni imunitet, naša prva linija obrane od mikroba, presudan za prevenciju ozbiljnog COVID-19 u djece. Važno je spomenuti, da se ova imunološka reakcija nije ponovila kod odraslih osoba koje su sudjelovale u istraživanju.
Također, treba reći, da je ovo istraživanje pokazalo da su djeca koja su bila zaražena sa SARS-CoV-2, uspjela uspostaviti imunološki odgovor koji je bio vrlo učinkovit u zaustavljanju replikacije virusa.
1
