Srbija

[storm]

A čitam i neke zasad neprovjerene vijesti, da je i Dragan Bjelogrlić, upleten u priče kod stanovitog Mike... :face

nemoj zezat' :( a gdje si to čitao?

Ne na istoj strani, nego određena namještanja, zbog njihovih poslovnih odnosa... Ali ne bih postavljao članke tipa informer i slične, dok se to ne pokaže relevantnim.

[John Cleese]

Ilustracije radi:

[ina]

Bljak. A često prođu i nekažnjeni adekvatno..

[Iskra]

Jel.ovo onaj

Zirafa u Jagodini?

[Heidi]

пије Ага
vor 6 Monaten
Ето такви нам воде државу...
Немају елементарно образовање које се стиче у права 4 разреда. Једва зна да се потпише. А можда и то палцем ради.

[storm]

Mersad Gušić/klix.ba

Foto: IBNA
Najava Vlade Kosova da će tužba za genocid protiv Srbije biti podnesena pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) prije kraja 2022. godine izazvala je veliku pažnju javnosti u regionu, ali i na međunarodnoj političkoj sceni.


Ukoliko se ova najava realizira, ovo će Srbiji biti druga tužba za genocid, nakon one koju je naša zemlja podnijela pred istim sudom na kojem je 2007. godine odlučeno da Srbija ipak nije odgovorna za genocid u Srebrenici, iako nije ispunila svoju dužnost da ga tamo spriječi. Naša zemlja je zahtijevala reviziju ove presude, no to je odbijeno zbog toga što je samo bošnjački član Predsjedništva BiH podnio ovaj zahtjev i to preko zastupnika koji nije legalan.

Šta se može očekivati

No, vratimo se na tužbu države Kosovo i šta se od nje, u svjetlu trenutnih svjetskih političkih procesa, može očekivati. Za početak, ova tužba nije nikakva novost, jer ju je još 2016. godine najavio tadašnji kosovski predsjednik Hashim Thaci rekavši da će, uz tužbu za genocid Srbije nad kosovskim Albanicma od Beograda tražiti i odštetu za period 1998.-1999. godine.

Za vrijeme njegovog mandata, međutim, ova tužba nije realizirana, a protiv samog Thacija u novembru 2020. godine je kod Međunarodnog krivičnog suda za bivšu jugoslaviju (MKSJ) podignuta optužnica kojom ga se tereti da je suodgovoran za ubistva više od 100 civila raznih etničkih pripadnosti. Povodom stupanja na snagu optužnice, Hashim Thaci je podnio ostavku na dužnost predsjednika Kosova.

Prije nekoliko dana, nova predsjednica Kosova Vjosa Osmani, postavivši okvirni rok za podnošenje tužbe, očigledno je odlučila privesti kraju ovu najavu svog prethodnika. Međutim, ne ulazeći u to da li je na Kosovu počinjen genocid ili ne, postavlja se pitanje ima li Kosovo u trenutnim kapacitetima uopće mogućnost da iz ovog procesa, ukoliko on bude pokrenut pred MSP-om, izađe kao pravni pobjednik.

Krenimo redom. Prva prepreka je to da je članstvo u Ujedinjenim nacijama neophodno za podnošenje tužbe pred MSP-om. Dakle, činjenica da Kosovo nije ni član UN-a, što znači da pravno ne može biti ni stranka, u statutu MSP-a mogla bi biti nepremostiva prepreka. Da bi se Kosovo pridružilo UN-u, devet od 15 članica Vijeća sigurnosti UN-a mora glasati za, bez neslaganja pet stalnih članica. Rusija i Kina, međutim, kao dvije stalne članice Vijeća sigurnosti, čvrstog su stava da Srbija ima suverenitet nad Kosovom i sprečavaju da Generalna skupština UN-a razmatra zahtjev Prištine za članstvo.

Izuzetak od nadležnosti

Ovo je moguće zaobići tako da Kosovo dobije dvotrećinsku većinu glasova Generalne skupštine UN-a za prijem. Trenutno je nešto više od stotinu od ukupno 193 države članice UN-a priznalo nezavisnost Kosova, što je oko 56 posto. Prema ovome, pravne mogućnosti za Kosovo da pred ovim sudom pokrene svoju tužbu su ograničene, jer MSP nema obaveznu nadležnost, što znači da slučaj može saslušati samo ako se slože i tužilac i optuženik.

Pravni osnov da Kosovo iznese svoj slučaj pred MSP-om mogao bi biti da se pozovu na izuzetak u nadležnosti MSP-a, koji se odnosi na članove Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (CPPCG). Član 9 njenog statuta daje obaveznu nadležnost MSP-u za zločine definisane u konvenciji. No, i tu postoji "kvaka". Prilikom potpisivanja ove konvencije 2001. godine Srbija je stavila napomenu koja kaže da se ne smatra vezanom članom 9, što znači da Beograd mora izričito pristati na nadležnost suda u svakom slučaju.

Čak i ako se sve ove prepreke nekako zaobiđu, ostaje činjenica da je genocid vrlo teško dokazati. Međunarodni sud pravde je samo jednom priznao genocid - ubistvo više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici. Šanse da MSP utvrdi da je Srbija počinila genocid tokom rata na Kosovu, ako se uzme u obzir da MKSJ ili bilo koji drugi sud nikoga nije ni optužio, a kamoli osudio za genocid na Kosovu, veoma su male.

U prilog svemu ovome ide i činjenica da srbijanski sudovi već nekoliko godina nisu pokrenuli značajno novo suđenje vezano za rat na Kosovu, postojeći slučajevi su pod velikim odgađanjem, a i oni Srbi koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine često su dočekani kao heroji.

[Ommadawn]

Piše: Dejan Žujović, kolumna za portal Nova.rs

Da, osnovna boljka pučanstva ovoga prostora. Pileća memorijska sposobnost i manjak moralnog kodeksa. Ja sjećam se. Vremena kada je bilo normalno slušati KUD Idijote a ne Baje, Maje, Cice i slično smeće. Da, sjećam se. Kada mi nije bilo neprijatno gledati TV program. Nekog drugog vremena. Nekih drugih ljudi. Osmeha na licima ljudi. Zviždanja dok idem ulicom. Vedrine. Spokoja. Sve to više ne postoji, kao ni ova legendarna punk grupa. Pesma je sa albuma Cijena Ponosa iz 1997. godine.

Sjećam se. Obilaženja trafika i pitanja da li je stigao novi broj Stripoteke ili Alana Forda. Tada nije bilo golih guzica kojima je oblepljena trafika. Imao si brdo ozbiljnih nedeljnika iz celog regiona u ponudi. Slovenačkih, hrvatskih, srpskih. Od Mladine do Nina. Nekada se pristojnost podrazumevala. I ponovno uvođenje te pristojnosti u javni život ovoga društva je jedan od programskih ciljeva Pokreta Za sve moje ljude.

Sećam se Zimskog bioskopa tokom prvog raspusta u godini. Ozbiljnog i predivnog glasa Dejana Đurovića i beskrajno lepog Opstanka. Sada oči otvaramo uz Marića, Sarapu i slične. Nema obrazovnog programa za našu decu. Nije potrebno da imaju maštu, da budu kreativna, da budu sanjari. Potrebno je da budu glupa i primitivna. Savremeno društvo traži takvo meso za obradu. Da ga dva puta provuče kroz mašinu i samelje do kraja. Napraviće stranka akademiju. Ubrzani kurs kako da govore, kako da se oblače, kako da budu namazani.

U to vreme političari su govorili u beskrajnim frazama. Ali nisu bili nevaspitani. Bezobrazni. Bahati. Bar se održavala forma javnih službenika. Najvažniji nisu visili po ceo dan svaki dan na ekranima televizora. Imali su meru. Pokret Za sve moje ljude tokom svoga rada objašnjava da ti ljudi nisu vlast. Voždovi i dahije. Oni su naši službenici. I ne može da se desi da ne žele da vam odgovore na pitanje. Koliko košta spomenik? Umetnik neće da kaže? Pa kada ga bude plaćao iz svog džepa ima sva prava ovoga sveta. Pošto je plaćen iz vašeg i mog džepa – moraju da saopšte. I da objasne. Zašto je to važnije od poljskog vecea prigradske škole? Urušene bolnice u Aleksincu? I na koji način određuju kako će da troše naš novac. Kada će da nauče da koriste plural u govoru, a ne ja sam, uradio sam, doneo sam?

Interesantno je da smo svi mi dečaci u ulici Dragiše Mišovića u Kraljevu navijali svim srcem za Hajduk iz Splita. Moje najranije sećanje dobacuje do Žungula i Šurjaka. Kako je do toga došlo, niko nije mogao da objasni. Mi nismo mrzeli nikoga. Ni kada su moje drugare pakovali za Vukovar. Zašto da mrzimo? A onda je Služba prebacila jednu debelu žabu sa govornom manom preko Drine. I ona je počela da bljuje žuč i otrov. Kao one šarene amazonske. Ali bila je mnogo otrovnija. Odjednom smo počeli da mrzimo. Da gledamo svakoga dana raskomadana tela u informativnim emisijama. Radimo DNK analizu svakome ko je podigao glavu. Ko je rekao da je to pogrešno. Da je mržnja pogrešna. Novobeogradski penzioneri su od srca bacali bukete cveća sa nadvožnjaka na tenkove. A onda se spokojno povlačili u svoje betonske grobnice na visokim spratovima. A ti dečaci malo kasnije da se vraćaju bez ruku ili nogu. Ili u sanducima. Ako su imali sreće da ih pronađu. Da ih svinje nisu pojele.

Debela žaba nije imala ni jednu barutnu česticu na sebi kada se sve završilo. Ni njen najbolji punoglavac. Čistih ruku su prezrivo gledali osakaćene veterane koji kampuju nedeljama u parku. Ni jedno izvinite. Nikada. Uvek u pravu. Uvek najbolji. Uvek pravi Srbi. Mi ostali smo bili i ostali izdajnici. Ja sjećam se, bagro!

Ovo je, definitivno, vreme primitivizma. Uvođenje pristojnosti u javni prostor će da bude jedan od najtežih zadataka. Ali ima rešenja. Želite rijaliti? Može, Vaš porez je onda 80 odsto. Emisija ide od 23 do 05. Može? Izvolite. Porez na šund, porez na pornografiju. Zatvaranje na svaku psovku u etru. Na svaki vid agresije. Lustracija za žabu i punoglavca. Dokumentarci svaku noć umesto Boljeg života. Seti se narode, kako si se klao za veknu hleba i kutlaču mleka u centru ovoga grada. Ne sjećaš se? E, pa ja sjećam se…

Ma šta mi uradili, ma šta mi govorili
Ja sjećam se.

[hani_jong_un]

:face

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa delegacijom sutra će posjetiti Sarajevo, saznaje Radiosarajevo.ba.

Vučić će u glavnom gradu BiH boraviti u popodnevnim satima, a doputovat će specijalnim letom na Međunarodni aerodrom Sarajevo.

Vučić je ranije najavio da će našoj zemlji pokloniti 10.000 vakcina kao izraz dobrosusjedske geste, te se prepostavlja da će zajedno s njim biti dopremljene i vakcine.

a frajer se zalio kad je sebija poslala doktore u pazar

[storm]

Čestitam stranci Pokreta SLOBOdnih građana



Sergej Trifunović objavio fotografiju s negatorom genocida Peterom Handkeom
A. B.

Foto: Instagram
Srbijanski pozorišni i filmski glumac, ali i predsjednik Pokreta slobodnih građana (PSG) Sergej Trifunović, objavio je fotografiju na Instagramu s negatorom genocida i sljedbenikom politike Slobodana Miloševića Peterom Handkeom.


Peter Handke je posjetio Republiku Srpsku, prilikom čega su ga tamošnje vlasti nagradile čak i spomenikom u Banjoj Luci, a nakon toga je otišao u Srbiju kako bi primio priznanje i od predsjednika Aleksandra Vučića.

Tu priliku je očito iskoristio i Trifunović, koji se vidno raspoložen fotografisao s Handkeom uz prigodan opis.

"Neki fini čovjek, htio da se slika sa mnom. Kaže da je nobelovac, pa sam ga pustio", napisao je Trifunović ispod fotografije.


Ispod objave su uslijedili komentari koji su bili podijeljeni, bilo je mnogo korisnika koji su osudili ovakav potez te naveli da je Trifunović pogriješio, kao i to da je prepun kontroverzi i da mu ovo nije bilo potrebno".
Handke je dobitnik "Velike nagrade Ivo Andrić" Andrićevog instituta u Andrićgradu za najbolju knjigu objavljenu u Srbiji ili Republici Srpskoj tokom 2020. godine "Drugi mač - Majska povest".

Handke je strastveno zagovarao genocidni Miloševićev režim, posjećivao Slobodana Miloševića u Hagu, a 2006. se pojavio na njegovoj sahrani. Poznat je i zbog prikazivanja Srbije kao žrtve tokom krvavih ratova '90-ih godina.

Austrijski književnik je zbog takvih stavova proglašen personom non grata u gradovima poput Sarajeva i Tuzle, dok je u Banju Luku pozvan kao počasni gost. Mnogi istaknuti svjetski književnici i umjetnici osudili su Handkeove stavove, kao i odluku da takva ličnost dobije Nobelovu nagradu. Iako je potpisana peticija s više desetina hiljada potpisa, Handkeu je ipak uručena nagrada.

S druge strane, Trifunović je porijeklom Bosanac, rođen u Mostaru, te je nedavno u jednom podcastu govorio kako se upravo najviše pronalazi u tom gradu, ali i o strahotama koje je rat donio u BiH 1992. godine.

"Posljednji put sam u Mostaru bio na ljeto 1990. godine, a onda sam naredni put otišao tek 2000. godine. U tih deset godina, već 1992. kad smo pričali preko telefona s rođacima razgovor je prekinut napola, jer je negdje u blizini pala bomba. Naredne dvije godine nismo znali jesu li živi ili mrtvi. Srećom, preživjeli su. Najstrašniji momenat rata bio je kad sam vidio taj snimak iz februara 1992. godine. To rušenje mosta, koji je srušio školski drug moje majke - Slobodan Praljak", kazao je, između ostalog, tom prilikom Trifunović.

Ipak, strahote rata koje su doživjeli građani širom BiH, zatim i genocid u Srebrenici koji Handke negira nije bila dovoljna prepreka da Trifunović nasmijan stoji pored njega i veliča njegovu "ličnost".

[Socrates]

I on je jedan neobjašnjiv bućkuriš, kao i Novak.

[pink floydd]

Theres no such thing as bad publicity.

reče Sergej i kliknu na Objavi

[Crvena Nit]

I on je jedan neobjašnjiv bućkuriš, kao i Novak.

Soc, kako ovo obrazložiti? :face

Peterson argued that Handke is “radically unpolitical” in his writing, and said his support for the Serbs had been misunderstood. The main thrust of his argument was that the Serbian point of view was missing in German and Austrian media.

https://www.theguardian.com/books/2019/ ... -nobel-win

[storm]

I on je jedan neobjašnjiv bućkuriš, kao i Novak.

Sa Ognjenom Vranješem znaš što i kako...
Ovi čas piške, čas kake...

[storm]

I on je jedan neobjašnjiv bućkuriš, kao i Novak.

Soc, kako ovo obrazložiti? :face

Peterson argued that Handke is “radically unpolitical” in his writing, and said his support for the Serbs had been misunderstood. The main thrust of his argument was that the Serbian point of view was missing in German and Austrian media.

https://www.theguardian.com/books/2019/ ... -nobel-win

Ma garant...zato i trči svako malo u BL i BG...

[Crvena Nit]

Soc, kako ovo obrazložiti? :face



https://www.theguardian.com/books/2019/ ... -nobel-win

Ma garant...zato i trči svako malo u BL i BG...

Plus, komentar Šveda :face

[Socrates]

I on je jedan neobjašnjiv bućkuriš, kao i Novak.

Soc, kako ovo obrazložiti? :face

Peterson argued that Handke is “radically unpolitical” in his writing, and said his support for the Serbs had been misunderstood. The main thrust of his argument was that the Serbian point of view was missing in German and Austrian media.

https://www.theguardian.com/books/2019/ ... -nobel-win

To nije rekao Peterson nego ovaj Šveđanin, valjda, Petersen.

Danas kad se kaže Peterson, misli se uglavnom na Kanađana, Jordan Petersona, koji je najintelektualniji glas svjetske desnice trenutno. Zato sam odmah i pomislio da se radi o njemu. Mada, ni od njega me ne bi začudio takav stav, ali ipak nije on to izjavio.

A to što ovaj Petersen mumlja, ne znam šta reći. Kako će istorija zapamtiti Handkea, ne znam. Dobar je pisac, sigurno. Međutim, ja sam mu suvremenik, pa imam malo drugačije prioritete od, naprosto, "dobrog pisanja".

[Crvena Nit]

Soc, kako ovo obrazložiti? :face



https://www.theguardian.com/books/2019/ ... -nobel-win

To nije rekao Peterson nego ovaj Šveđanin, valjda, Petersen.

Danas kad se kaže Peterson, misli se uglavnom na Kanađana, Jordan Petersona, koji je najintelektualniji glas svjetske desnice trenutno. Zato sam odmah i pomislio da se radi o njemu. Mada, ni od njega me ne bi začudio takav stav, ali ipak nije on to izjavio.

A to što ovaj Petersen mumlja, ne znam šta reći. Kako će istorija zapamtiti Handkea, ne znam. Dobar je pisac, sigurno. Međutim, ja sam mu suvremenik, pa imam malo drugačije prioritete od, naprosto, "dobrog pisanja".

Da, da, član Nobelove komisije, ali užasan komentar.