Kako živjeti s Covid 19
Re: Kako živjeti s Covid 19
Sweden is Sweden, jebtito
0
Nema tog problema koje jedno ludačko pušenje ne može da riješi. Ona na koljenima, ja na 7 nebu
Re: Kako živjeti s Covid 19
Ljudski zivoti su prioritet.
Problrm je sto.kod nas nikog ne mozes natjerati da se pridrzava He mjera dok ne tresnes totalni lock. Nazalost
1
1
Re: Kako živjeti s Covid 19
Ma ja - što ih ima što ne vjeruju, plus što ih boli briga.
0
Nema tog problema koje jedno ludačko pušenje ne može da riješi. Ona na koljenima, ja na 7 nebu
Re: Kako živjeti s Covid 19
Pa da...a i ovi naši samo prepisuju...zatvori se Austrija, hajmo i mi .
U redu, ako je ekonomija prioritet, onda držimo to.
Ovako nisu sačuvali ekonomiju, a bome ni broj zaraženih i umrlih.
Ja mislim da je država strašnih dugova nabrala...dala je EU, ali ništa se to ne oprašta. Sve se to mora vratiti. Ali ljude boli briga.
0
Re: Kako živjeti s Covid 19
Pa to kažem, ekonomija je izgleda definitivni prioritet.
A pa sjetimo se lock-a od prošlog proljeća...jesu li se svi pridržavali svega određenog?
Jesu.
Šta se zatim desilo?
Ljudi će imati discipline ako imaju povjerenje i bar neke smjernice. Inače, ne može se postići poslušnost.
0
Re: Kako živjeti s Covid 19
Jeste, Slovenci samo prepisujustorm je napisao/la: ↑11 apr 2021, 18:07Pa da...a i ovi naši samo prepisuju...zatvori se Austrija, hajmo i mi .
U redu, ako je ekonomija prioritet, onda držimo to.
Ovako nisu sačuvali ekonomiju, a bome ni broj zaraženih i umrlih.
Ja mislim da je država strašnih dugova nabrala...dala je EU, ali ništa se to ne oprašta. Sve se to mora vratiti. Ali ljude boli briga.
Pa ljudi će svakako sve i vratiti, bila ih briga ili ne.
0
Re: Kako živjeti s Covid 19
Reportaža CNN-a o pandemiji u Sarajevu: Grad je bio pod opsadom kao u ratu
Situacija u glavnom gradu BiH bila izuzetno teška
Rast broja novozaraženih u Sarajevu u martu i aprilu, nažalost je poslao negativnu sliku u svijet. Novinari CNN-a posjetili su u tom periodu glavni grad BiH i u kratkoj reportaži govorili o dvomjesečnoj krizi koju je grad proživljavao.
Iako je sada u Sarajevu situacija s koronavirusom znatno stabilnija u odnosu na period od prije dva mjeseca, novinari CNN-a upravo su se osvrnuli na taj period. U reprotaži iz Sarajeva, o pandemiji koronavirusa i borbi medicinskog osoblja govorili su brojni sagovornici.
"Posljednjih mjeseci, pandemija koronavirusa odnijela je života onoliko koliko to nije zabilježeno još od opsade. Između 1. marta i 28. aprila, 698 ljudi umrlo je od koronavirusa", navodi se.
Za američki CNN govorio je i direktor Opće bolnice u Sarajevu Ismet Gavrankapetanović koji je istakao kako je situacija sličila ratu.
"Ne možemo vidjeti neprijatelja, a mnogo ljudi je umrlo zbog tog virusa. To je zaista rat. Tokom opsade Sarajeva bili smo u potpunosti opkoljeni. Bilo je mnogo problema i mnogo ranjenih, a posljednja tri mjeseca bila su slična tom periodu", rekao je Gavrankapetanović za CNN.
Nakon direktora Opće bolnice, novinari se osvrnuli i na iskustva građana u ovoj pandemiji.
Sagovornica Mediha Slatina izjavila je kako je njen muž i doktor Enes Slatina u novembru prošle godine preminuo od posljedica koronavirusa nakon 16 dana borbe s virusom. Dva dana prije smrti supruga, Slatina je izgubila oca, a četiri dana kasnije i svekrvu. U jednoj sedmici, pandemija je uzela živote
U izjavi za CNN, Slatina je naglasila kako se osjeća da su Bosanci izdani, a da zemlja ima veliki problem s koordinacijom nivoa vlasti.
"Problem se ne rješava zajedničkom akcijom. Svako se brine za svoj dio države, ali ne postoji zajedničko tijelo koje bi se bavilo ovim pitanjem. Potrebna nam je institucija na nacionalnom nivou", rekla je ona.
Novinari CNN-a pokušali su ostvariti kontakt i sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom, međutim, kako ističu, Dodik nije želio dati komentar.
S druge strane, savjetnik za odnose s javnošću premijera Federacije BiH Zoran Blagojević izjavio je za CNN kako bi bi u ovom slučaju držani nivo trebao koordinirati rad entitetskih vlasti kada je riječ o pandemiji.
"U mnogim zemljama sistem ne funkcionira, ali kod nas ne funkcionira uopće. Veliki problem predstavlja upravo činjenica što se ne zna ko je za što odgovoran i to je razlog zašto kasnimo s kupovinom vakcina, respiratora i druge opreme", rekao je Blagojević.
Tokom reportaže, novinari CNN-a govorili su upravo i o kašnjenju nabavke vakcina u Bosni i Hercegovini te su istakli kako su zbog toga održani i veliki protesti u Sarajevu početkom aprila.
Dok ostatak Zapada napreduje u vakcinaciji stanovništva, u Bosnu i Hercegovinu je do sada pristiglo 226.800 vakcina većinom doniranih iz drugih država. To je kako ističu iz CNN-a, prema procjenama analitičara Adija Ćerimagića otprilike dovoljno za 7 doza na svakih 100 stanovnika države.
U odnosu na druge države Evrope to je znatno manje ispod prosjeka koji iznosi 29 doza na svakih 100 stanovnika.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić osvrnula se u izjavi za CNN na problem nabavke vakcina te je istakla kako su sve mjere uzaludne bez vakcina.
"Zatvorit ćemo grad i ljude, ali bez vakcina to ne znači puno. Možemo kupiti vakcine, imamo novac za kupovinu vakcina, ali nemamo sistem", rekla je Karić.
Sličnog razmišljanja su i Gavrankapetanović te Bakir Nakaš koji su istakli da će bez nabavke vakcina Sarajevo ući u četvrti val pandemije što bi predstavljalo neviđenu krizu.
Klix.ba
Situacija u glavnom gradu BiH bila izuzetno teška
Rast broja novozaraženih u Sarajevu u martu i aprilu, nažalost je poslao negativnu sliku u svijet. Novinari CNN-a posjetili su u tom periodu glavni grad BiH i u kratkoj reportaži govorili o dvomjesečnoj krizi koju je grad proživljavao.
Iako je sada u Sarajevu situacija s koronavirusom znatno stabilnija u odnosu na period od prije dva mjeseca, novinari CNN-a upravo su se osvrnuli na taj period. U reprotaži iz Sarajeva, o pandemiji koronavirusa i borbi medicinskog osoblja govorili su brojni sagovornici.
"Posljednjih mjeseci, pandemija koronavirusa odnijela je života onoliko koliko to nije zabilježeno još od opsade. Između 1. marta i 28. aprila, 698 ljudi umrlo je od koronavirusa", navodi se.
Za američki CNN govorio je i direktor Opće bolnice u Sarajevu Ismet Gavrankapetanović koji je istakao kako je situacija sličila ratu.
"Ne možemo vidjeti neprijatelja, a mnogo ljudi je umrlo zbog tog virusa. To je zaista rat. Tokom opsade Sarajeva bili smo u potpunosti opkoljeni. Bilo je mnogo problema i mnogo ranjenih, a posljednja tri mjeseca bila su slična tom periodu", rekao je Gavrankapetanović za CNN.
Nakon direktora Opće bolnice, novinari se osvrnuli i na iskustva građana u ovoj pandemiji.
Sagovornica Mediha Slatina izjavila je kako je njen muž i doktor Enes Slatina u novembru prošle godine preminuo od posljedica koronavirusa nakon 16 dana borbe s virusom. Dva dana prije smrti supruga, Slatina je izgubila oca, a četiri dana kasnije i svekrvu. U jednoj sedmici, pandemija je uzela živote
U izjavi za CNN, Slatina je naglasila kako se osjeća da su Bosanci izdani, a da zemlja ima veliki problem s koordinacijom nivoa vlasti.
"Problem se ne rješava zajedničkom akcijom. Svako se brine za svoj dio države, ali ne postoji zajedničko tijelo koje bi se bavilo ovim pitanjem. Potrebna nam je institucija na nacionalnom nivou", rekla je ona.
Novinari CNN-a pokušali su ostvariti kontakt i sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom, međutim, kako ističu, Dodik nije želio dati komentar.
S druge strane, savjetnik za odnose s javnošću premijera Federacije BiH Zoran Blagojević izjavio je za CNN kako bi bi u ovom slučaju držani nivo trebao koordinirati rad entitetskih vlasti kada je riječ o pandemiji.
"U mnogim zemljama sistem ne funkcionira, ali kod nas ne funkcionira uopće. Veliki problem predstavlja upravo činjenica što se ne zna ko je za što odgovoran i to je razlog zašto kasnimo s kupovinom vakcina, respiratora i druge opreme", rekao je Blagojević.
Tokom reportaže, novinari CNN-a govorili su upravo i o kašnjenju nabavke vakcina u Bosni i Hercegovini te su istakli kako su zbog toga održani i veliki protesti u Sarajevu početkom aprila.
Dok ostatak Zapada napreduje u vakcinaciji stanovništva, u Bosnu i Hercegovinu je do sada pristiglo 226.800 vakcina većinom doniranih iz drugih država. To je kako ističu iz CNN-a, prema procjenama analitičara Adija Ćerimagića otprilike dovoljno za 7 doza na svakih 100 stanovnika države.
U odnosu na druge države Evrope to je znatno manje ispod prosjeka koji iznosi 29 doza na svakih 100 stanovnika.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić osvrnula se u izjavi za CNN na problem nabavke vakcina te je istakla kako su sve mjere uzaludne bez vakcina.
"Zatvorit ćemo grad i ljude, ali bez vakcina to ne znači puno. Možemo kupiti vakcine, imamo novac za kupovinu vakcina, ali nemamo sistem", rekla je Karić.
Sličnog razmišljanja su i Gavrankapetanović te Bakir Nakaš koji su istakli da će bez nabavke vakcina Sarajevo ući u četvrti val pandemije što bi predstavljalo neviđenu krizu.
Klix.ba
0
-
Crvena Nit
- Etablirani član
- Reactions: 2219
- Postovi: 4322
- Pridružen/a: 14 feb 2021, 19:59
- Lokacija: Jadrolinijska
Re: Kako živjeti s Covid 19
Pa.vidis da se ne zna ko.pije a ko.placa
2
2
-
Crvena Nit
- Etablirani član
- Reactions: 2219
- Postovi: 4322
- Pridružen/a: 14 feb 2021, 19:59
- Lokacija: Jadrolinijska
Re: Kako živjeti s Covid 19
Plačeni su da rješavaju, a ne, da prave probleme.
0
-
hani_jong_un
- Pjur seks
- Reactions: 31200
- Postovi: 21852
- Pridružen/a: 28 jul 2020, 15:58
- Lokacija: s2p
-
Crvena Nit
- Etablirani član
- Reactions: 2219
- Postovi: 4322
- Pridružen/a: 14 feb 2021, 19:59
- Lokacija: Jadrolinijska
Re: Covid-19 Vakcine
Primio prvu dozu, ima tjedan dana... 
4
3
1
1
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
-
hani_jong_un
- Pjur seks
- Reactions: 31200
- Postovi: 21852
- Pridružen/a: 28 jul 2020, 15:58
- Lokacija: s2p
Re: Covid-19 Vakcine
imam druga doktora i frajer svaki dan pise neke statuse o bitnosti vakcinisanja. pricalo se kako ga bill gates placa da pise te statuse, ali nisam vjerovao u to do prije neki dan kad sam bio kod njega kuci i dodje mu paket sa ebaya i na unaprijed placenom racunu pise veliko BILL. pametnom dosta
5
5
1811
Re: Covid-19 Vakcine
Hannibal je napisao/la: ↑13 maj 2021, 18:38 imam druga doktora i frajer svaki dan pise neke statuse o bitnosti vakcinisanja. pricalo se kako ga bill gates placa da pise te statuse, ali nisam vjerovao u to do prije neki dan kad sam bio kod njega kuci i dodje mu paket sa ebaya i na unaprijed placenom racunu pise veliko BILL. pametnom dosta
3
3
-
hani_jong_un
- Pjur seks
- Reactions: 31200
- Postovi: 21852
- Pridružen/a: 28 jul 2020, 15:58
- Lokacija: s2p
Re: Covid-19 Vakcine
brt to nije istina. cip se radi od tecnog metala koji se nalazi u jednom rudniku u srbiji. rekla baba stanojka
2
2
1811
Re: Kako živjeti s Covid 19
Šta možemo očekivati nakon pandemije?
Evidentno je, historijski gledano, da nakon pandemije slijedi period procvata i ekonomskog razvoja.
Edib Smolo
29 Jun 2021
COVID-19 neće uskoro nestati i zato mora postojati sistem zdravstvene zaštite koji radi na dva kolosijeka (EPA)
Sve ima svoj početak i kraj. I dobro i zlo. Tako će i ovo vrijeme pandemije jednog dana biti jučer. Svjetlo na kraju tunela će se ugledati. Neko prije, a neko kasnije. A neki će, po svemu sudeći, ostati u tom tunelu i da Bog dâ da ugledaju to svjetlo na kraju tunela.
Ipak, dobar dio svijeta će izvući pouke iz ove krize i postaće jači i bolji. U skladu sa riječima Winstona Churchilla, oni neće dopustiti da dobra kriza propadne, a COVID-19 pandemija je “dobra kriza” u svakom smislu te riječi.
Lekcije iz historije
COVID-19 pandemija, iako specifična, nije ni prva, niti najgora, a sigurno ne i posljednja pandemija koja je zadesila čovječanstvo. Kuge i epidemije harale su čovječanstvom tokom cijelog postojanja, često mijenjajući tok historije.
Tako, naprimjer, crna smrt (black death) putovala je iz Azije u Europu, ostavljajući pustoš za sobom. Prema nekim procjenama, izbrisala je više od polovine evropskog stanovništva. Kuga je promijenila tok evropske povijesti. S toliko mrtvih, radnu snagu postalo je teže pronaći, što je dovelo do boljih plaća za radnike i kraj evropskog sistema kmetstva. Nedostatak jeftine radne snage također je doprinio tehnološkim inovacijama.
Pandemija kolere, koja je ranih 1830-ih teško pogodila Francusku, za mjesec dana izbrisala je gotovo 3 posto Parižana, a bolnice su bile preplavljene pacijentima čije bolesti liječnici nisu mogli objasniti. Kraj kuge potaknuo je ekonomski preporod, a Francuska je slijedila Veliku Britaniju u industrijsku revoluciju. Istovremeno, ova pandemija je također doprinijela revoltu siromašnog stanovništva, koje je bolest najviše pogodila, protiv bogatih, koji su pobjegli u svoje seoske domove kako bi izbjegli zarazu. U godinama nakon pandemije, Francuska je bila izložena političkoj nestabilnosti.
Šta poslije pandemije?
Evidentno je, historijski gledano, da nakon pandemije slijedi period procvata i ekonomskog razvoja. Poznati časopis Economist navodi da nam historija nudi još tri lekcije. Prvo, za vrijeme krize ljudi akumuliraju ušteđevinu zbog ograničenih mogućnosti potrošnje. Početkom 1870-ih kada su male boginje harale Velikom Britanijom, stopa štednje se udvostručila. Slično je bilo i sa Japanom tokom prvog svjetskog rata. Nakon vračanja u normalu, ljudi počinju da troše nešto više i ova dodatna potrošnja dovodi do povećanja broja zaposlenih. Ipak, neizvjesnost kod ljudi je prisutna i zbog toga oni troše oprezno i ne toliko da bi značajno uticali na inflaciju.
Druga velika lekcija iz post-pandemijskih procvata odnosi se na “stranu ponude” ekonomije. Krize podstiču ljude i preduzeća da isprobaju nove načine rada, unapređujući strukturu ekonomije. Historičari navode da je Crna smrt Europljane učinila avanturističnijima, dok je pandemija španske gripe dovela do povećanog interesa za preuzimanje rizičnih poslova. Studije pokazuju da poslije kriza i pandemija dolazi do naglog porasta startup kompanija koje nastoje popuniti rupe na tržištu nastale tom krizom ili pandemijom. Istovremeno, ovakve situacije dovode do povećanog interesa za upotrebom tehnologije koja štedi rad. Na kraju krajeva, roboti i tehnologija su imuni na probleme pandemije sa kojom se susreću ljudi.
Treće, pandemije često dovode do političkih nemira i nestabilnosti koje sa sobom donose nepredvidive ekonomske posljedice. U ekstremnim situacijama kada veliki broj ljudi trpi posljedice krize ili pandemije, pažnja političara se često okreće ka radnicima, što je uveliko slučaj sa trenutnom pandemijom. Stoga glavni akteri na političkoj sceni širom svijeta više poklanjaju pažnju smanjenju nezaposlenosti nego smanjenje javnog duga ili kontrolisanju inflacije. Prema nedavnom istraživanju Londonske škole ekonomije Evropljani su sve manje tolerantni na nejednakosti zbog COVID-19 pandemije. Isto tako, istraživanje MMF-a otkriva da su pandemije dovele do značajnog povećanja socijalnih nemira i da ti socijalni nemiri dosežu vrhunac dvije godine nakon završetka pandemije.
Reklama
Trendovi koji nas očekuju u post-pandemijskom periodu
U posljednjih 20 godina doživjeli smo ogromnu transformaciju kroz toliko aspekata života, a Covid-19 je pokazao da će se ova promjena vjerojatno ubrzati kako idemo dalje od pandemije. Kako stvari stoje, nastavit će se urbanizacija i prema nekim procjenama više od dvije trećine globalne populacije vjerovatno će biti stanovnici gradova do početka 2040-ih. Ovakav razvoj situacije će dovesti do dodatne emisije štetnih gasova i negativnog uticaja na životnu okolinu te će se morati ulagati u naknadnu opremu kako bi ublažili ove negativne posljedice na okoliš.
Klimatske promjene su evidentne i to je tema o kojoj se govori već duži niz godina. Stoga ne čudi trend pronalaženja alternativnih izvora električne energije koja bi prvenstveno u budućnosti trebala dolaziti iz obnovljivih izvora. Stvari na terenu se uveliko mijenjaju i kao što možemo vidjeti automobilske kompanije se okreću ka električnim vozilima kao vozilima budućnosti najavljujući ukidanje proizvodnje vozila na fosilna goriva.
Štaviše, tržište nakon pandemije vjerojatno će imati snažan naglasak na hands-free i bezgotovinskom pristupu. Digitalna ekonomija je sve više od ključne važnosti za ispravno funkcioniranje globalne ekonomije i to će se nastaviti. Ovo će dovesti do unapređenja umrežavanja, sistema, aplikacija i usluga. Iako će internet i dalje igrati vitalnu ulogu u načinu na koji komuniciramo, umjetna inteligencija bi mogla dodatno da personalizira naša iskustva u okviru platformi i kvantnih tehnologija.
Za očekivati je, dakle, da će doći do ekonomskom procvata u periodu poslije ove pandemije. Predviđanja su da će G7 razvijene zemlje (SAD, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan) imati rast BDP-a od oko 3,5% u Japanu do 6% u SAD-u u 2021. godini. Ipak, vrijeme koje dolazi za tržišta većine ovih zemalja donosi i poteškoće. Sa kamatnim stopama koje su skoro na nuli, gotovo je nemoguće napraviti dovoljnu maržu za pokrivanje troškova, loših dugova i razumnog povrata na kapital. Istovremeno, ovakva situacija ostavlja vrlo malo ili bolje rečeno nikako prostora centralnim bankama za korištenje monetarne politike radi poticaja razvoja ekonomije.
A kada je ovakva situacija za razvijenim zemljama, šta onda očekivati za nerazvijene i zemlje u razvoju kojima zemlje regiona pripadaju? Ako je vjerovati ovom gore spomenutom istraživanju MMF-a koje ukazuje na povećanje socijalnih nemira otprilike dvije godine nakon završetka pandemije, onda nam se dobro ne piše. Zato, uživajte u nadolazećem procvatu dok traje. Možda bude kratkog vijeka.
Evidentno je, historijski gledano, da nakon pandemije slijedi period procvata i ekonomskog razvoja.
Edib Smolo
29 Jun 2021
COVID-19 neće uskoro nestati i zato mora postojati sistem zdravstvene zaštite koji radi na dva kolosijeka (EPA)
Sve ima svoj početak i kraj. I dobro i zlo. Tako će i ovo vrijeme pandemije jednog dana biti jučer. Svjetlo na kraju tunela će se ugledati. Neko prije, a neko kasnije. A neki će, po svemu sudeći, ostati u tom tunelu i da Bog dâ da ugledaju to svjetlo na kraju tunela.
Ipak, dobar dio svijeta će izvući pouke iz ove krize i postaće jači i bolji. U skladu sa riječima Winstona Churchilla, oni neće dopustiti da dobra kriza propadne, a COVID-19 pandemija je “dobra kriza” u svakom smislu te riječi.
Lekcije iz historije
COVID-19 pandemija, iako specifična, nije ni prva, niti najgora, a sigurno ne i posljednja pandemija koja je zadesila čovječanstvo. Kuge i epidemije harale su čovječanstvom tokom cijelog postojanja, često mijenjajući tok historije.
Tako, naprimjer, crna smrt (black death) putovala je iz Azije u Europu, ostavljajući pustoš za sobom. Prema nekim procjenama, izbrisala je više od polovine evropskog stanovništva. Kuga je promijenila tok evropske povijesti. S toliko mrtvih, radnu snagu postalo je teže pronaći, što je dovelo do boljih plaća za radnike i kraj evropskog sistema kmetstva. Nedostatak jeftine radne snage također je doprinio tehnološkim inovacijama.
Pandemija kolere, koja je ranih 1830-ih teško pogodila Francusku, za mjesec dana izbrisala je gotovo 3 posto Parižana, a bolnice su bile preplavljene pacijentima čije bolesti liječnici nisu mogli objasniti. Kraj kuge potaknuo je ekonomski preporod, a Francuska je slijedila Veliku Britaniju u industrijsku revoluciju. Istovremeno, ova pandemija je također doprinijela revoltu siromašnog stanovništva, koje je bolest najviše pogodila, protiv bogatih, koji su pobjegli u svoje seoske domove kako bi izbjegli zarazu. U godinama nakon pandemije, Francuska je bila izložena političkoj nestabilnosti.
Šta poslije pandemije?
Evidentno je, historijski gledano, da nakon pandemije slijedi period procvata i ekonomskog razvoja. Poznati časopis Economist navodi da nam historija nudi još tri lekcije. Prvo, za vrijeme krize ljudi akumuliraju ušteđevinu zbog ograničenih mogućnosti potrošnje. Početkom 1870-ih kada su male boginje harale Velikom Britanijom, stopa štednje se udvostručila. Slično je bilo i sa Japanom tokom prvog svjetskog rata. Nakon vračanja u normalu, ljudi počinju da troše nešto više i ova dodatna potrošnja dovodi do povećanja broja zaposlenih. Ipak, neizvjesnost kod ljudi je prisutna i zbog toga oni troše oprezno i ne toliko da bi značajno uticali na inflaciju.
Druga velika lekcija iz post-pandemijskih procvata odnosi se na “stranu ponude” ekonomije. Krize podstiču ljude i preduzeća da isprobaju nove načine rada, unapređujući strukturu ekonomije. Historičari navode da je Crna smrt Europljane učinila avanturističnijima, dok je pandemija španske gripe dovela do povećanog interesa za preuzimanje rizičnih poslova. Studije pokazuju da poslije kriza i pandemija dolazi do naglog porasta startup kompanija koje nastoje popuniti rupe na tržištu nastale tom krizom ili pandemijom. Istovremeno, ovakve situacije dovode do povećanog interesa za upotrebom tehnologije koja štedi rad. Na kraju krajeva, roboti i tehnologija su imuni na probleme pandemije sa kojom se susreću ljudi.
Treće, pandemije često dovode do političkih nemira i nestabilnosti koje sa sobom donose nepredvidive ekonomske posljedice. U ekstremnim situacijama kada veliki broj ljudi trpi posljedice krize ili pandemije, pažnja političara se često okreće ka radnicima, što je uveliko slučaj sa trenutnom pandemijom. Stoga glavni akteri na političkoj sceni širom svijeta više poklanjaju pažnju smanjenju nezaposlenosti nego smanjenje javnog duga ili kontrolisanju inflacije. Prema nedavnom istraživanju Londonske škole ekonomije Evropljani su sve manje tolerantni na nejednakosti zbog COVID-19 pandemije. Isto tako, istraživanje MMF-a otkriva da su pandemije dovele do značajnog povećanja socijalnih nemira i da ti socijalni nemiri dosežu vrhunac dvije godine nakon završetka pandemije.
Reklama
Trendovi koji nas očekuju u post-pandemijskom periodu
U posljednjih 20 godina doživjeli smo ogromnu transformaciju kroz toliko aspekata života, a Covid-19 je pokazao da će se ova promjena vjerojatno ubrzati kako idemo dalje od pandemije. Kako stvari stoje, nastavit će se urbanizacija i prema nekim procjenama više od dvije trećine globalne populacije vjerovatno će biti stanovnici gradova do početka 2040-ih. Ovakav razvoj situacije će dovesti do dodatne emisije štetnih gasova i negativnog uticaja na životnu okolinu te će se morati ulagati u naknadnu opremu kako bi ublažili ove negativne posljedice na okoliš.
Klimatske promjene su evidentne i to je tema o kojoj se govori već duži niz godina. Stoga ne čudi trend pronalaženja alternativnih izvora električne energije koja bi prvenstveno u budućnosti trebala dolaziti iz obnovljivih izvora. Stvari na terenu se uveliko mijenjaju i kao što možemo vidjeti automobilske kompanije se okreću ka električnim vozilima kao vozilima budućnosti najavljujući ukidanje proizvodnje vozila na fosilna goriva.
Štaviše, tržište nakon pandemije vjerojatno će imati snažan naglasak na hands-free i bezgotovinskom pristupu. Digitalna ekonomija je sve više od ključne važnosti za ispravno funkcioniranje globalne ekonomije i to će se nastaviti. Ovo će dovesti do unapređenja umrežavanja, sistema, aplikacija i usluga. Iako će internet i dalje igrati vitalnu ulogu u načinu na koji komuniciramo, umjetna inteligencija bi mogla dodatno da personalizira naša iskustva u okviru platformi i kvantnih tehnologija.
Za očekivati je, dakle, da će doći do ekonomskom procvata u periodu poslije ove pandemije. Predviđanja su da će G7 razvijene zemlje (SAD, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan) imati rast BDP-a od oko 3,5% u Japanu do 6% u SAD-u u 2021. godini. Ipak, vrijeme koje dolazi za tržišta većine ovih zemalja donosi i poteškoće. Sa kamatnim stopama koje su skoro na nuli, gotovo je nemoguće napraviti dovoljnu maržu za pokrivanje troškova, loših dugova i razumnog povrata na kapital. Istovremeno, ovakva situacija ostavlja vrlo malo ili bolje rečeno nikako prostora centralnim bankama za korištenje monetarne politike radi poticaja razvoja ekonomije.
A kada je ovakva situacija za razvijenim zemljama, šta onda očekivati za nerazvijene i zemlje u razvoju kojima zemlje regiona pripadaju? Ako je vjerovati ovom gore spomenutom istraživanju MMF-a koje ukazuje na povećanje socijalnih nemira otprilike dvije godine nakon završetka pandemije, onda nam se dobro ne piše. Zato, uživajte u nadolazećem procvatu dok traje. Možda bude kratkog vijeka.
0