To mi ne nekako preagrwsivno ali ja ne vidim neki drugi način...ne znam
Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
0
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Glasali smo, eto nam ga.
0
Tražili smo se po prethodnim životima
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
To se odnosi samo na državne radnike.
Nije da nisu znali.
Nije da nisu znali.
0
Tražili smo se po prethodnim životima
- toxic
- Etablirani član

- Reactions: 10001
- Postovi: 4204
- Pridružen/a: 14 dec 2020, 15:55
- Lokacija: My Own World
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Pa, kaze, imas izbor da se vakcinises ili da ostanes bez posla.
Ili po mom ili nikako
Nekoliko ljudi koje poznajem, uglavnom porodice, vracaju se na prostore Ex-Yu.
Kazu, ne pristaju na ultimatum.
0
⇻ Nᴏᴛ Aʟʟ Wʜᴏ Wᴀɴᴅᴇʀ Aʀᴇ Lᴏsᴛ ⇺
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Ni to mi nema smisla.
0
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Licno mislim da je trenutno situacija ovakva jer smo upravo pod uticajem antiwaksera , pustili da se kreira javno mjenje i dovede do.podjela u mišljenju
Struka je podobro zakazala u edukaciji stanovništva. Prislilom necemo dobiti nista osim protesta, sukoba. Ljude treba obavještavali, pricati im i raditi na promidzbi vakcinacije.
Struka je podobro zakazala u edukaciji stanovništva. Prislilom necemo dobiti nista osim protesta, sukoba. Ljude treba obavještavali, pricati im i raditi na promidzbi vakcinacije.
0
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Velika studija kojom je obuhvaćeno šest milijuna osoba otkrila je da mRNA cjepiva Pfizer i Moderna ne izazivaju ozbiljne nuspojave. Istraživači će i dalje nastaviti motriti podatke o cijepljenima.
Analizirajući medicinske kartone 6,2 milijuna osoba cijepljenih jednom dozom mRNA cjepivom i 5,7 osoba cijepljenih s dvije doze, znanstvenici nisu pronašli statističke dokaze koji bi povezali cijepljenje s bilo kojim od 23 ozbiljna ishoda.
Svaka moguća nuspojava u konačnici odabrana u suradnji sa stručnjacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na temelju novih zabrinutosti, hipotetskih veza i početnih nalaza kliničkih ispitivanja.
“Covid prsti” mogli bi biti nuspojava odgovora imunosnog sustava
Rezultati koje su znanstvenici tražili uključivali su neurološke poremećaje, kao što su napadaji, encefalitis i Guillain-Barréov sindrom, kardiovaskularne probleme, kao što su infarkt miokarda, moždani udar i plućne embolije i druga ozbiljna stanja, kao što su Bellova palsija, appendicitis i anafilaksija.
Uspoređujući necijepljene osobe i one koji su cijepljeni mRNA cjepivom, cijepljene osobe u posljednjih nekoliko tjedana nisu imali nikakvih ozbiljnih zdravstvenih problema i učinaka, pokazala je studija objavljena u časopisu JAMA.
“Cijepljenje ostaje najbolji način da se zaštitite od virusa”
Iako su se neke ozbiljne nuspojave javljale vrlo rijetko, autori kažu da nijedna od njih nije bila dovboljno jaka da bi prešla unaprijed određeni “signalni prag”, što je potrebno da bi se smatrala statistički značajnom.
“Rezultati ovog istraživanja veliki su primjer koliko ozbiljno CDC uzima sigurnost cjepiva, te koliko smo temeljiti i transparentni u našim sigurnosnim naporima”, izjavio je Tom Shimabukuro, zamjenik ravnatelja Ureda CDC-a za sigurnost cijepljenja.
Dodao je da cjepiva protiv covida-19 prolaze najintenzivnije sigurnosno praćenje u povijesti SAD-a. “Cijepljenje ostaje najbolji način da zaštitite sebe i svoje najdraže od virusa koji je odnio milijune života.”
mRNA cjepiva nisu povezana s povećanim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka
Istraživači nisu pronašli dokaze koji povezuju cjepiva protiv mRNA, poput Pfizera ili Moderne, s povećanim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka.
Upala srca zbog cjepiva također je odnedavno počela izazivati zabrinutost, posebno među mlađim ljudima koji se cijepe. Analiza svih uzrasta do sada cijepljenih nije otkrila značajnu povezanost između miokarditisa ili perikarditisa i mRNA cjepiva.
Analizirajući medicinske kartone 6,2 milijuna osoba cijepljenih jednom dozom mRNA cjepivom i 5,7 osoba cijepljenih s dvije doze, znanstvenici nisu pronašli statističke dokaze koji bi povezali cijepljenje s bilo kojim od 23 ozbiljna ishoda.
Svaka moguća nuspojava u konačnici odabrana u suradnji sa stručnjacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na temelju novih zabrinutosti, hipotetskih veza i početnih nalaza kliničkih ispitivanja.
“Covid prsti” mogli bi biti nuspojava odgovora imunosnog sustava
Rezultati koje su znanstvenici tražili uključivali su neurološke poremećaje, kao što su napadaji, encefalitis i Guillain-Barréov sindrom, kardiovaskularne probleme, kao što su infarkt miokarda, moždani udar i plućne embolije i druga ozbiljna stanja, kao što su Bellova palsija, appendicitis i anafilaksija.
Uspoređujući necijepljene osobe i one koji su cijepljeni mRNA cjepivom, cijepljene osobe u posljednjih nekoliko tjedana nisu imali nikakvih ozbiljnih zdravstvenih problema i učinaka, pokazala je studija objavljena u časopisu JAMA.
“Cijepljenje ostaje najbolji način da se zaštitite od virusa”
Iako su se neke ozbiljne nuspojave javljale vrlo rijetko, autori kažu da nijedna od njih nije bila dovboljno jaka da bi prešla unaprijed određeni “signalni prag”, što je potrebno da bi se smatrala statistički značajnom.
“Rezultati ovog istraživanja veliki su primjer koliko ozbiljno CDC uzima sigurnost cjepiva, te koliko smo temeljiti i transparentni u našim sigurnosnim naporima”, izjavio je Tom Shimabukuro, zamjenik ravnatelja Ureda CDC-a za sigurnost cijepljenja.
Dodao je da cjepiva protiv covida-19 prolaze najintenzivnije sigurnosno praćenje u povijesti SAD-a. “Cijepljenje ostaje najbolji način da zaštitite sebe i svoje najdraže od virusa koji je odnio milijune života.”
mRNA cjepiva nisu povezana s povećanim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka
Istraživači nisu pronašli dokaze koji povezuju cjepiva protiv mRNA, poput Pfizera ili Moderne, s povećanim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka.
Upala srca zbog cjepiva također je odnedavno počela izazivati zabrinutost, posebno među mlađim ljudima koji se cijepe. Analiza svih uzrasta do sada cijepljenih nije otkrila značajnu povezanost između miokarditisa ili perikarditisa i mRNA cjepiva.
0
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Jos kad nakon svega toga podrignea eto dezinfekcije
0
ALPHA ET OMEGA
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Raju ispod 30 god. koja se odbila vakcinisati,ne lijeciti kad dodje do belaja i gotovo.
0
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Posljedica pandemije: Udvostručen postotak depresivnih osoba
Preliminarni rezultati velikog nacionalnog istraživanja provedenog u Srbiji pokazuju da se postotak depresivnih osoba udvostručio tokom pandemije.
Gotovo pune dvije godine svijet živi po diktatu pandemije. O mogućim posljedicama po mentalno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija upozorava od samog njenog proglašenja. Da stvari treba uzeti ozbiljno pokazuju i preliminarni rezultati velikog nacionalnog istraživanja provedenog u Srbiji, koji, među ostalim, pokazuju da se postotak depresivnih osoba udvostručio tokom pandemije. Također, ministar zdravstva izjavio je da se više od 30.000 ljudi javilo na telefon namijenjen stručnoj pomoći za mentalno zdravlje, ustanovljen na početku korona-krize
Preliminarni rezultati velikog nacionalnog istraživanja provedenog u Srbiji pokazuju da se postotak depresivnih osoba udvostručio tokom pandemije.
Gotovo pune dvije godine svijet živi po diktatu pandemije. O mogućim posljedicama po mentalno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija upozorava od samog njenog proglašenja. Da stvari treba uzeti ozbiljno pokazuju i preliminarni rezultati velikog nacionalnog istraživanja provedenog u Srbiji, koji, među ostalim, pokazuju da se postotak depresivnih osoba udvostručio tokom pandemije. Također, ministar zdravstva izjavio je da se više od 30.000 ljudi javilo na telefon namijenjen stručnoj pomoći za mentalno zdravlje, ustanovljen na početku korona-krize
0
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
https://balkans.aljazeera.net/teme/2021 ... e-od-nauke
Natko Beck: Laži putuju brže od istine, a strah brže od nauke
Žao mi je jer smo podbacili s cijepljenjem, pa ćemo tako i kasniti sa ‘završetkom’ pandemije, ističe specijalist radiologije iz Dječje bolnice Srebrnjak u Zagrebu.
Natko Beck: Laži putuju brže od istine, a strah brže od nauke
Žao mi je jer smo podbacili s cijepljenjem, pa ćemo tako i kasniti sa ‘završetkom’ pandemije, ističe specijalist radiologije iz Dječje bolnice Srebrnjak u Zagrebu.
0
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Zašto COVID pacijenti gube osjet okusa i mirisa?
Gubitak osjeta mirisa (anosmija) javlja se kod mnogih bolesti i stanja, najčešće kod prehlada i drugih akutnih respiratornih infekcija, kroničnog rinosinuitisa, nosne polipoze te traume glave. Budući da su osjeti mirisa i okusa u našemu mozgu neraskidivo povezani, vrlo često poremećaj osjeta mirisa dovodi i do djelomičnoga ili potpunoga gubitka okusa (ageuzija).
Već u rano proljeće 2020., tek nekoliko mjeseci nakon prve potvrđene humane infekcije novim koronavirusom, pojavili su se znanstveni radovi koji upućuju na povezanost bolesti COVID-19 i simptoma poremećaja osjeta mirisa i okusa kod brojnih pacijenata, s prevalencijom čak i do 85%. S obzirom na to da nosna opstrukcija nije čest simptom u infekciji COVID-19 (za razliku od drugih respiratornih virusnih infekcija poput obične prehlade), postavilo se pitanje mehanizma nastanka anosmije. Analize su upućivale na to da se možda radi i o izravnoj virusnoj afekciji neurona njušnoga živca s potencijalnim značajnim rizikom za trajno oštećenje osjeta mirisa. Srećom, novija su istraživanja pokazala da virus izrazito pogađa tzv. potporne stanice olfaktornoga epitela koji se nalazi na samome krovu nosne šupljine, a ne izravno neurone. Budući da je njihova glavna uloga omogućavanje urednoga metabolizma samih neurona njušnoga živca, kod infekcije COVID-19 nastaje posredna blokada prijenosa informacije preko njušnoga živca u centralni živčani sustav. To se klinički manifestira kao djelomični ili potpuni gubitak osjeta mirisa, a zbog uske povezanosti, posljedično i gubitka osjeta okusa.
Gubitak osjeta mirisa (anosmija) javlja se kod mnogih bolesti i stanja, najčešće kod prehlada i drugih akutnih respiratornih infekcija, kroničnog rinosinuitisa, nosne polipoze te traume glave. Budući da su osjeti mirisa i okusa u našemu mozgu neraskidivo povezani, vrlo često poremećaj osjeta mirisa dovodi i do djelomičnoga ili potpunoga gubitka okusa (ageuzija).
Već u rano proljeće 2020., tek nekoliko mjeseci nakon prve potvrđene humane infekcije novim koronavirusom, pojavili su se znanstveni radovi koji upućuju na povezanost bolesti COVID-19 i simptoma poremećaja osjeta mirisa i okusa kod brojnih pacijenata, s prevalencijom čak i do 85%. S obzirom na to da nosna opstrukcija nije čest simptom u infekciji COVID-19 (za razliku od drugih respiratornih virusnih infekcija poput obične prehlade), postavilo se pitanje mehanizma nastanka anosmije. Analize su upućivale na to da se možda radi i o izravnoj virusnoj afekciji neurona njušnoga živca s potencijalnim značajnim rizikom za trajno oštećenje osjeta mirisa. Srećom, novija su istraživanja pokazala da virus izrazito pogađa tzv. potporne stanice olfaktornoga epitela koji se nalazi na samome krovu nosne šupljine, a ne izravno neurone. Budući da je njihova glavna uloga omogućavanje urednoga metabolizma samih neurona njušnoga živca, kod infekcije COVID-19 nastaje posredna blokada prijenosa informacije preko njušnoga živca u centralni živčani sustav. To se klinički manifestira kao djelomični ili potpuni gubitak osjeta mirisa, a zbog uske povezanosti, posljedično i gubitka osjeta okusa.
0
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Kako se nositi s gubitkom osjeta okusa i mirisa te koja je pritom uloga vitamina B?
Vitamini B kompleksa važni su za urednu funkciju perifernoga živčanog sustava, a njihov manjak ima ulogu u razvoju depresije i anksioznih stanja. Preparati vitamina B kompleksa primjenjuju se specifično za bržu regeneraciju kod oštećenja njušnoga živca i korisni su za sprječavanje ili ublažavanje anksioznih stanja koja se mogu javiti nakon gubitka osjeta okusa i mirisa. Neke su ranije studije pokazale da manjak vitamina B12 može dovesti do gubitka osjeta okusa i mirisa, pa i do otežanoga pamćenja. Analize su također pokazale da je manjak vitamina B2 (riboflavina) povezan s razvojem depresije. Nove su studije pokazale da vitamin D može utjecati na težinu i trajanje bolesti COVID-19, a u tijeku su ispitivanja koja istražuju u tome i ulogu vitamina B.
Vitamini B kompleksa važni su za urednu funkciju perifernoga živčanog sustava, a njihov manjak ima ulogu u razvoju depresije i anksioznih stanja. Preparati vitamina B kompleksa primjenjuju se specifično za bržu regeneraciju kod oštećenja njušnoga živca i korisni su za sprječavanje ili ublažavanje anksioznih stanja koja se mogu javiti nakon gubitka osjeta okusa i mirisa. Neke su ranije studije pokazale da manjak vitamina B12 može dovesti do gubitka osjeta okusa i mirisa, pa i do otežanoga pamćenja. Analize su također pokazale da je manjak vitamina B2 (riboflavina) povezan s razvojem depresije. Nove su studije pokazale da vitamin D može utjecati na težinu i trajanje bolesti COVID-19, a u tijeku su ispitivanja koja istražuju u tome i ulogu vitamina B.
0
Re: Najnovije vijesti, izvještaji, sta kaze struka
Kako još pomoći pacijentima da vrate osjete okusa i mirisa?
Kako bi se što prije vratio osjet mirisa, uobičajeno se primjenjuju lokalni antiinflamatorni lijekovi poput nosnih kortikosterioda u spreju (mometazon furoat, flutikazon furoat, flutikazon propionat…). Također, korisno je pojačati higijenu nosne šupljine (učestalo ispiranje izotoničnom ili hipertoničnom otopinom morske vode), a neki liječnici preporučuju i tzv. olfaktorne vježbe koje se sastoje od intenzivnoga njušenja esencijalnih ulja (eukaliptus, klinčić, ruža…) više puta dnevno kako bi se potaknulo ponovno provođenje impulsa kroz disfunkcionalni njušni živac.
Kako bi se što prije vratio osjet mirisa, uobičajeno se primjenjuju lokalni antiinflamatorni lijekovi poput nosnih kortikosterioda u spreju (mometazon furoat, flutikazon furoat, flutikazon propionat…). Također, korisno je pojačati higijenu nosne šupljine (učestalo ispiranje izotoničnom ili hipertoničnom otopinom morske vode), a neki liječnici preporučuju i tzv. olfaktorne vježbe koje se sastoje od intenzivnoga njušenja esencijalnih ulja (eukaliptus, klinčić, ruža…) više puta dnevno kako bi se potaknulo ponovno provođenje impulsa kroz disfunkcionalni njušni živac.
0

