
Ovo je samo tema o temama
Re: Ovo je samo tema o temama
ok.
zbilja ima puno tema o onim upadima muskaraca. od najboljih do najgorih.
Drago mi je sto si spremna nauciti nesto novo i sa drugim drugaricama podjeliti steceno znanje i iskustva...
pa taman to bilo nesto u smislu-kreaktivno cekanje dok on ne poduzme prvi korak....
2
1
1
1
Re: Ovo je samo tema o temama
a ovakve teme?
:
Zene protiv zena – konkurencija ili mit?
Zenska konkurencija – zdrava, nezdrava ili izmisljena?
Kad druga zena postane konkurencija
Za koga se zene zapravo sredjuju? Da se izbjegne ono-za sebe samu, jer ih vecina hoda sa viklerima po kuci za sebe samu i jako su rijetke zene koje se srede, nasminkaju i sjednu na sofu gledati seriju.
Zensko takmicenje: motivacija, zavist ili nesto trece?
Da li se zene takmice vise nego muskarci – samo drugacije?
:
Zene protiv zena – konkurencija ili mit?
Zenska konkurencija – zdrava, nezdrava ili izmisljena?
Kad druga zena postane konkurencija
Za koga se zene zapravo sredjuju? Da se izbjegne ono-za sebe samu, jer ih vecina hoda sa viklerima po kuci za sebe samu i jako su rijetke zene koje se srede, nasminkaju i sjednu na sofu gledati seriju.
Zensko takmicenje: motivacija, zavist ili nesto trece?
Da li se zene takmice vise nego muskarci – samo drugacije?
1
1
Re: Ovo je samo tema o temama
0
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Ako nemaš stava onda ti ga stave..
Re: Ovo je samo tema o temama
Ima pravde!
Nema pravde!
Mnogi traze pravdu.
Mnogima pravda smeta.
Najcesce zato sto pod pravdom podrazumijevamo ono sto treba stici druge.
Nema pravde!
Mnogi traze pravdu.
Mnogima pravda smeta.
Najcesce zato sto pod pravdom podrazumijevamo ono sto treba stici druge.
0
- medvjed23
- Administrator
- Reactions: 11307
- Postovi: 10771
- Pridružen/a: 28 jul 2020, 12:11
- Lokacija: https://poezijaisve.blog/
- Kontakt:
Re: Ovo je samo tema o temama
Hajde...
Ako pokreneš, daću doprinos u vidu jednog solidnog citata Bukovskog.
Od kog je, dosta je.
0
Re: Ovo je samo tema o temama
Citam forum.
Nekad procitam odgovor. Nekad pitanje. Nekad samo jednu recenicu koja nema nikakve veze s temom u kojoj je napisana.
i vrijeme igra ulogu.
I tema je tu.
Zato uredno sve biljezim.
Temu za sebe.
Zabiljezeno je ponekad samo zabiljezeno. Ne mora odmah nikamo. Moze stajati danima, mjesecima. Onda se jednog dana pojavi jos jedna recenica i zakaci za onu staru.
I pocne rasprava.
Sam sa svakim svojim ja.
Jedan tvrdi.
Drugi sumnja.
Treci se svadja s obojicom.
Cetvrti sve zapisuje.
Peti je sudija.
Zasad nema baniranih.
Problem je sto je i sudija jedan od optuzenih.
I tako se raspravlja sve dok od jedne obicne recenice ne nastane tema.
Ja sam forum.
Vi ste ideja.
Vi i jos njih ...par milijardi.
U mojoj glavi su i clanovi i moderacija i sud.
Zalba se, naravno, podnosi istoj osobi.
Da. Ja vas iskoristavam.
Nekad procitam odgovor. Nekad pitanje. Nekad samo jednu recenicu koja nema nikakve veze s temom u kojoj je napisana.
i vrijeme igra ulogu.
I tema je tu.
Zato uredno sve biljezim.
Temu za sebe.
Zabiljezeno je ponekad samo zabiljezeno. Ne mora odmah nikamo. Moze stajati danima, mjesecima. Onda se jednog dana pojavi jos jedna recenica i zakaci za onu staru.
I pocne rasprava.
Sam sa svakim svojim ja.
Jedan tvrdi.
Drugi sumnja.
Treci se svadja s obojicom.
Cetvrti sve zapisuje.
Peti je sudija.
Zasad nema baniranih.
Problem je sto je i sudija jedan od optuzenih.
I tako se raspravlja sve dok od jedne obicne recenice ne nastane tema.
Ja sam forum.
Vi ste ideja.
Vi i jos njih ...par milijardi.
U mojoj glavi su i clanovi i moderacija i sud.
Zalba se, naravno, podnosi istoj osobi.
Da. Ja vas iskoristavam.
0
Re: Ovo je samo tema o temama
teme iz teme 'Balkanski mentalitet i seks: zasto toliko mrznje i gadjenja?'
Prikupio sam 46
A-Moc, nemoc i muskost
1.Kad seks postane jezik moci — zasto se seksualne recenice koriste kao prijetnja, pobjeda, kazna ili ponizenje? Je li tada uopce rijec o seksualnoj zelji ili je seks samo rjecnik kojim se govori o moci?
2.Seks kao kompenzacija za nemoc - sta se zapravo kompenzira? — ako je neko ponasanje kompenzacija, mora postojati neki nedostatak koji se njime pokusava nadoknaditi. Gdje je ta "rupa": u samopouzdanju, statusu, kontroli, osjecaju vlastite vrijednosti ili negdje sasvim drugo?
3.Moze li nemoc izgledati kao moc? — galama, agresivnost, dominacija i potreba za kontrolom lako izgledaju kao snaga. Ali sta ako covjek ponekad najvise demonstrira moc upravo onda kada je najmanje osjeca?
4.Moze li moc izgledati kao nemoc? — sutjeti kada bi mogao poniziti, priznati da ne znas, otici iz svadje, oprostiti, biti njezan ili pustiti nekoga da ode cesto izgledaju kao slabost. Mozda prava moc jednostavno nema potrebu stalno izgledati mocno.
5.Muskost koju stalno moras dokazivati — ako muskost mora neprestano biti potvrdivana snagom, seksom, novcem, statusom ili dominacijom, koliko je ona uopce sigurna u samu sebe?
6.Potreba za dominacijom - snaga ili nesigurnost? — dominirati nekim moze davati osjecaj moci, ali potreba da se to stalno radi mozda govori upravo suprotno. Covjek koji zna da ima vrijednost mozda je najmanje prisiljen dokazivati je drugima.
7.Kome muskarac zapravo dokazuje da je musko? — zenama, drugim muskarcima, drustvu, ocu kojeg vise nema u sobi ili samome sebi? Mozda publika kojoj se muskost najvise dokazuje uopce nije ona koja izgleda najozbiljnije.
Prikupio sam 46
A-Moc, nemoc i muskost
1.Kad seks postane jezik moci — zasto se seksualne recenice koriste kao prijetnja, pobjeda, kazna ili ponizenje? Je li tada uopce rijec o seksualnoj zelji ili je seks samo rjecnik kojim se govori o moci?
2.Seks kao kompenzacija za nemoc - sta se zapravo kompenzira? — ako je neko ponasanje kompenzacija, mora postojati neki nedostatak koji se njime pokusava nadoknaditi. Gdje je ta "rupa": u samopouzdanju, statusu, kontroli, osjecaju vlastite vrijednosti ili negdje sasvim drugo?
3.Moze li nemoc izgledati kao moc? — galama, agresivnost, dominacija i potreba za kontrolom lako izgledaju kao snaga. Ali sta ako covjek ponekad najvise demonstrira moc upravo onda kada je najmanje osjeca?
4.Moze li moc izgledati kao nemoc? — sutjeti kada bi mogao poniziti, priznati da ne znas, otici iz svadje, oprostiti, biti njezan ili pustiti nekoga da ode cesto izgledaju kao slabost. Mozda prava moc jednostavno nema potrebu stalno izgledati mocno.
5.Muskost koju stalno moras dokazivati — ako muskost mora neprestano biti potvrdivana snagom, seksom, novcem, statusom ili dominacijom, koliko je ona uopce sigurna u samu sebe?
6.Potreba za dominacijom - snaga ili nesigurnost? — dominirati nekim moze davati osjecaj moci, ali potreba da se to stalno radi mozda govori upravo suprotno. Covjek koji zna da ima vrijednost mozda je najmanje prisiljen dokazivati je drugima.
7.Kome muskarac zapravo dokazuje da je musko? — zenama, drugim muskarcima, drustvu, ocu kojeg vise nema u sobi ili samome sebi? Mozda publika kojoj se muskost najvise dokazuje uopce nije ona koja izgleda najozbiljnije.
0
Re: Ovo je samo tema o temama
B-Seks, zelja i granice
8.Gdje prestaje seksualna fantazija, a pocinje ponizavanje? — mastati o grubom seksu nije isto sto i nepoznatu osobu svesti na seksualni objekt. Granica mozda nije u grubosti fantazije nego u tome postoji li druga osoba u njoj kao osoba ili samo kao predmet.
9.Je li seksualna grubost suprotnost njeznosti? — moze li dvoje ljudi imati vrlo grub seks, a istodobno njezan odnos? Intenzitet seksualnog ponasanja i odnos prema partneru nisu nuzno ista stvar.
10.Moze li grub seks biti njezan? — paradoks samo na prvi pogled. Ako postoje zelja, povjerenje, sigurnost i granice, mozda se njeznost ne nalazi u samom pokretu nego u odnosu dvoje ljudi koji znaju sta rade jedno s drugim.
11.Zasto seksualni ukus pretvaramo u karakter? — "voli ovo, dakle takav je covjek." Koliko se iz necije seksualne preferencije zaista moze zakljuciti o njegovoj njeznosti, agresivnosti, moralu ili sposobnosti da voli?
12.Zasto tudji seksualni zivot toliko zanima ljude? — ako su odrasli ljudi dobrovoljno izabrali nesto sto nikoga ne ugrozava, zasto treca osoba osjeca potrebu da odredi je li to normalno, bolesno, pristojno ili vrijedno osude?
13.Seks kao hvalisanje — kada privatno iskustvo postane javna medalja? Mozda tada seks vise nije odnos s osobom nego dokaz vlastite vrijednosti pred publikom.
14.Kome se zapravo hvalimo seksom? — suprotnom spolu, vlastitom spolu ili sebi? Ponekad prica o seksualnim uspjesima mozda najmanje govori o seksu, a najvise o potrebi da neko potvrdi sliku koju covjek ima o sebi.
15.Pricati o seksu i imati seks - koliko to ima veze jedno s drugim? — najglasniji govor o seksu ne mora znaciti najbogatiji seksualni zivot, kao sto ni sutnja ne mora znaciti njegovo odsustvo. Mozda se iskustvo i potreba da se o iskustvu govori uopce ne krecu zajedno.
16.Je li seks precijenjen? — jedna od rijetkih stvari koju ljudi istodobno predstavljaju kao osnovnu potrebu, umjetnost, dokaz ljubavi, zabavu, status i uzrok propasti civilizacije. Koliko mu vaznosti stvarno pripada, a koliko mu je ljudi sami dodaju?
17.Koliko razgovora seks moze podnijeti? — moze li se seksualnost analizirati toliko dugo da od nje na kraju ostane samo teorija? I postoji li trenutak kada je pametnije prestati objasnjavati hemiju i jednostavno provjeriti radi li?
18.Sto covjek radi zato sto zeli, a sto zato sto se od njega ocekuje? — koliko seksualnih zelja stvarno nastaje iznutra, a koliko iz ideje sta bi muskarac, zena, moderan ili "normalan" covjek navodno trebao zeljeti?
8.Gdje prestaje seksualna fantazija, a pocinje ponizavanje? — mastati o grubom seksu nije isto sto i nepoznatu osobu svesti na seksualni objekt. Granica mozda nije u grubosti fantazije nego u tome postoji li druga osoba u njoj kao osoba ili samo kao predmet.
9.Je li seksualna grubost suprotnost njeznosti? — moze li dvoje ljudi imati vrlo grub seks, a istodobno njezan odnos? Intenzitet seksualnog ponasanja i odnos prema partneru nisu nuzno ista stvar.
10.Moze li grub seks biti njezan? — paradoks samo na prvi pogled. Ako postoje zelja, povjerenje, sigurnost i granice, mozda se njeznost ne nalazi u samom pokretu nego u odnosu dvoje ljudi koji znaju sta rade jedno s drugim.
11.Zasto seksualni ukus pretvaramo u karakter? — "voli ovo, dakle takav je covjek." Koliko se iz necije seksualne preferencije zaista moze zakljuciti o njegovoj njeznosti, agresivnosti, moralu ili sposobnosti da voli?
12.Zasto tudji seksualni zivot toliko zanima ljude? — ako su odrasli ljudi dobrovoljno izabrali nesto sto nikoga ne ugrozava, zasto treca osoba osjeca potrebu da odredi je li to normalno, bolesno, pristojno ili vrijedno osude?
13.Seks kao hvalisanje — kada privatno iskustvo postane javna medalja? Mozda tada seks vise nije odnos s osobom nego dokaz vlastite vrijednosti pred publikom.
14.Kome se zapravo hvalimo seksom? — suprotnom spolu, vlastitom spolu ili sebi? Ponekad prica o seksualnim uspjesima mozda najmanje govori o seksu, a najvise o potrebi da neko potvrdi sliku koju covjek ima o sebi.
15.Pricati o seksu i imati seks - koliko to ima veze jedno s drugim? — najglasniji govor o seksu ne mora znaciti najbogatiji seksualni zivot, kao sto ni sutnja ne mora znaciti njegovo odsustvo. Mozda se iskustvo i potreba da se o iskustvu govori uopce ne krecu zajedno.
16.Je li seks precijenjen? — jedna od rijetkih stvari koju ljudi istodobno predstavljaju kao osnovnu potrebu, umjetnost, dokaz ljubavi, zabavu, status i uzrok propasti civilizacije. Koliko mu vaznosti stvarno pripada, a koliko mu je ljudi sami dodaju?
17.Koliko razgovora seks moze podnijeti? — moze li se seksualnost analizirati toliko dugo da od nje na kraju ostane samo teorija? I postoji li trenutak kada je pametnije prestati objasnjavati hemiju i jednostavno provjeriti radi li?
18.Sto covjek radi zato sto zeli, a sto zato sto se od njega ocekuje? — koliko seksualnih zelja stvarno nastaje iznutra, a koliko iz ideje sta bi muskarac, zena, moderan ili "normalan" covjek navodno trebao zeljeti?
0
Re: Ovo je samo tema o temama
C-Vulgarnost, humor i pristojnost
19.Vulgarnost - iskrenost ili siromastvo jezika? — je li vulgarna osoba samo neposrednija ili vulgarnost ponekad postaje zamjena za sposobnost da se zelja, bijes ili frustracija izraze preciznije?
20.Crni humor - gdje prestaje zajebancija? — onaj koji govori zna da se sali. Onaj koji slusa to ne mora znati. Je li granica humora u namjeri autora, reakciji publike ili negdje izmedju?
21.Uvreda bez namjere - je li i dalje uvreda? — ako nije postojala namjera povrijediti, ali je neko ipak povrijedjen, ko odredjuje sta se dogodilo? Namjera i posljedica mogu biti potpuno razlicite stvari.
22.Tko odredjuje granice pristojnosti? — pojedinac, vecina, kultura, vrijeme ili prostor? Ista recenica moze biti normalna u krevetu, smijesna medju prijateljima i neprihvatljiva pred nepoznatim ljudima.
23.Mijenja li kontekst znacenje iste recenice? — rijeci ne postoje same. Ko ih govori, kome, gdje, kada i u kakvom odnosu moze potpuno promijeniti njihovo znacenje.
24.Je li nepristojnost ponekad samo neposrednost? — pristojnost moze skrivati licemjerje, a grub jezik iskrenost. Ali i obrnuto. Gdje zavrsava autenticnost, a pocinje obicna nekultura?
19.Vulgarnost - iskrenost ili siromastvo jezika? — je li vulgarna osoba samo neposrednija ili vulgarnost ponekad postaje zamjena za sposobnost da se zelja, bijes ili frustracija izraze preciznije?
20.Crni humor - gdje prestaje zajebancija? — onaj koji govori zna da se sali. Onaj koji slusa to ne mora znati. Je li granica humora u namjeri autora, reakciji publike ili negdje izmedju?
21.Uvreda bez namjere - je li i dalje uvreda? — ako nije postojala namjera povrijediti, ali je neko ipak povrijedjen, ko odredjuje sta se dogodilo? Namjera i posljedica mogu biti potpuno razlicite stvari.
22.Tko odredjuje granice pristojnosti? — pojedinac, vecina, kultura, vrijeme ili prostor? Ista recenica moze biti normalna u krevetu, smijesna medju prijateljima i neprihvatljiva pred nepoznatim ljudima.
23.Mijenja li kontekst znacenje iste recenice? — rijeci ne postoje same. Ko ih govori, kome, gdje, kada i u kakvom odnosu moze potpuno promijeniti njihovo znacenje.
24.Je li nepristojnost ponekad samo neposrednost? — pristojnost moze skrivati licemjerje, a grub jezik iskrenost. Ali i obrnuto. Gdje zavrsava autenticnost, a pocinje obicna nekultura?
0
Re: Ovo je samo tema o temama
D-Odgoj i odgovornost
Muskarci, zene i generalizacije
30.Kad "neki" postane "muskarci" ili "zene" — nekoliko iskustava lako postane teorija o milijardama ljudi. Koliko pojedinacnih primjera zapravo treba prije nego sto je opravdano govoriti o cijelom spolu?
31.Koliko izuzetaka treba da generalizacija prestane vrijediti? — ako nakon tvrdnje stalno treba dodavati "ali nisu svi takvi", mozda problem vise nije u izuzecima nego u samoj tvrdnji.
32."Naravno, ne mislim na sve" - spasava li to generalizaciju? — ta recenica cesto dolazi tek nakon "zene su..." ili "muskarci su...". Je li to stvarno preciziranje ili samo sigurnosni izlaz nakon prevelike tvrdnje?
33.Muskarci su direktni, zene rade iza ledja - stvarnost ili mit? — postoje li zaista stabilne spolne razlike u nacinu sukobljavanja ili ljudi samo lakse pamte primjere koji potvrdjuju ono sto vec vjeruju?
34.Zenska i muska kompeticija - razlikuju li se ili samo koriste druge rekvizite? — izgled, odjeca i paznja s jedne strane; novac, automobili, status ili snaga s druge. Mozda potreba za usporedbom ostaje ista, a mijenja se samo valuta.
35.Za koga se zene sminkaju? — za muskarce, druge zene, sebe, osjecaj identiteta, status ili sve pomalo? Problem mozda pocinje vec u pretpostavci da mora postojati samo jedan odgovor.
36.Takmice li se ljudi vise sa svojim spolom nego sa suprotnim? — muskarac mozda zeli impresionirati zenu, ali pritom mjeri sebe prema drugim muskarcima. Isto moze vrijediti i obrnuto. Ko je onda stvarna publika, a ko konkurencija?
Muskarci, zene i generalizacije
30.Kad "neki" postane "muskarci" ili "zene" — nekoliko iskustava lako postane teorija o milijardama ljudi. Koliko pojedinacnih primjera zapravo treba prije nego sto je opravdano govoriti o cijelom spolu?
31.Koliko izuzetaka treba da generalizacija prestane vrijediti? — ako nakon tvrdnje stalno treba dodavati "ali nisu svi takvi", mozda problem vise nije u izuzecima nego u samoj tvrdnji.
32."Naravno, ne mislim na sve" - spasava li to generalizaciju? — ta recenica cesto dolazi tek nakon "zene su..." ili "muskarci su...". Je li to stvarno preciziranje ili samo sigurnosni izlaz nakon prevelike tvrdnje?
33.Muskarci su direktni, zene rade iza ledja - stvarnost ili mit? — postoje li zaista stabilne spolne razlike u nacinu sukobljavanja ili ljudi samo lakse pamte primjere koji potvrdjuju ono sto vec vjeruju?
34.Zenska i muska kompeticija - razlikuju li se ili samo koriste druge rekvizite? — izgled, odjeca i paznja s jedne strane; novac, automobili, status ili snaga s druge. Mozda potreba za usporedbom ostaje ista, a mijenja se samo valuta.
35.Za koga se zene sminkaju? — za muskarce, druge zene, sebe, osjecaj identiteta, status ili sve pomalo? Problem mozda pocinje vec u pretpostavci da mora postojati samo jedan odgovor.
36.Takmice li se ljudi vise sa svojim spolom nego sa suprotnim? — muskarac mozda zeli impresionirati zenu, ali pritom mjeri sebe prema drugim muskarcima. Isto moze vrijediti i obrnuto. Ko je onda stvarna publika, a ko konkurencija?
0



1

